![\"\"](\"https:\/\/esap.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/JAS_5796.jpg\")
<\/p>\nBosna i Hercegovina (BiH) se susre\u0107e sa mnogim izazovima, me\u0111u kojim su odlaganje otpada na nelegalne deponije, nepostojanje sistemskog sakupljanja, razdvajanja i recikla\u017ee otpada i niska svijest javnosti o va\u017enosti razdvajanja otpada od strane pojedinaca.<\/p>\n
BiH je krajem 2019. godine zapo\u010dela proces izrade Strategije i Akcionog plana za\u0161tite okoli\u0161a (BiH ESAP 2030+), koji \u0107e doprinijeti unapre\u0111enju stanja okoli\u0161a u BiH i napretku u procesu pribli\u017eavanja BiH \u010dlanstvu u EU. Strategija i Akcioni plan \u0107e obuhvatiti sedam EU oblasti politika okoli\u0161a, a jedna od njih je upravljanje otpadom.<\/p>\n
Dr.sc. Irem Silajd\u017ei\u0107 i doc.dr.sc. Dra\u017eenko Bjeli\u0107 govore o trenutnim izazovima i mogu\u0107im rje\u0161enjima kada je rije\u010d o upravljanju otpadom u BiH. Oboje su bh. stru\u010dnjaci koji u BiH ESAP 2030+ procesu pokrivaju podru\u010dje upravljanje otpadom.<\/p>\n
<\/p>\n
Koji su glavni izazovi kada je rije\u010d o upravljanju otpadom sa kojim se danas susre\u0107e BiH?<\/strong><\/p>\n BiH se suo\u010dava sa vi\u0161e izazova kada je rije\u010d o upravljanju otpadom koje treba sistemski rje\u0161avati.<\/p>\n Prije svega, sakupljanje otpada u BiH uglavnom obavljaju lokalna komunalna preduze\u0107a koja su u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu lokalnih samouprava. Opremljenost preduze\u0107a zavisi od razvijenosti lokalnih samouprava, \u0161to zna\u010di da je u ve\u0107ini slu\u010dajeva oprema za sakupljanje uglavnom zastarjela. Osim toga, sistem sakupljanja i odlaganja otpada ima visoke operativne tro\u0161kove, a cijena usluge nije dovoljna za nova ulaganja.<\/p>\n Glavni na\u010din obrade otpada u BiH danas je odlaganje na deponije, naj\u010de\u0161\u0107e neure\u0111ene, koje ne ispunjavaju osnovne uslove za higijensko odlaganje otpada, te nusprodukti razgradnje otpada direktno zavr\u0161avaju u okoli\u0161u. Veliki broj divljih deponija, na koje se stihijski odbacuje komunalni i gra\u0111evinski otpad, nalazi se u prirodi, te tako naru\u0161avaju pejza\u017e i vizuelni do\u017eivljaj.<\/p>\n U BiH jo\u0161 uvijek nije u punom kapacitetu za\u017eivjelo odvojeno sakupljanje, razdvajanje i recikla\u017ea otpada, \u0161to uve\u0107ava koli\u010dine otpada koje se odla\u017eu na deponiji i time se dodatno doprinosi zaga\u0111enju okoli\u0161a.<\/p>\n Nedovoljni i nepouzdani podaci o koli\u010dini generisanog otpada i njegovom sastavu ote\u017eavaju proces planiranja i ponekad dovode do definisanja planova koji nisu izvodljivi. Tako\u0111er, jedan od izazova je nedostatak lokalnih i regionalnih planova upravljanja otpadom, kao i saradnje izme\u0111u op\u0161tina i gradova u vidu zajedni\u010dkog rje\u0161avanja problema izgradnje regionalnih sanitarnih deponija i postrojenja za sortiranje.<\/p>\n I u kona\u010dnici, svijest javnosti o na\u010dinu funkcionisanja sistema upravljanja otpadom, njegovim zahtjevima i generalno pitanjima koja se odnose na ulogu pojedinca u sistemu nije dovoljno razvijena.<\/p>\n Na koji na\u010din neure\u0111ene deponije utje\u010du na okoli\u0161 i ljude?<\/strong><\/p>\n Neure\u0111ene i divlje deponije, pored lo\u0161eg vizuelnog efekta, mogu na vi\u0161e na\u010dina ugroziti zdravlje ljudi kroz zaga\u0111enje zraka, voda i zemlji\u0161ta. Ovo zaga\u0111enje nastaje kada otpad prolazi kroz nekoliko faza truljenja i fermentacije, te u tom procesu se stvaraju tzv. filtrati koji se procje\u0111uju u zemlji\u0161te, povr\u0161inske i podzemne vode, odnosno biogas koji sadr\u017ei stakleni\u010dke gasove, te se emitira u zrak i doprinosi globalnom zagrijavanju. Zbog prisutnosti metana u biogasu na neure\u0111enim deponijama \u010desto dolazi do po\u017eara, \u010dime se u okolinu emituju \u0161tetne materije nastale sagorijevanjem otpada. Tako\u0111er, postoji mogu\u0107nost pojave eksplozije i uru\u0161avanja tijela deponije \u0161to mo\u017ee dovesti do materijalnih \u0161teta i gubitka ljudskih \u017eivota. Osim toga, \u017eivot pored neure\u0111enih odlagali\u0161ta predstavlja zdravstveni i sigurnosni rizik zbog prisustva mogu\u0107ih prenosnika zaraze (muhe, glodari, ptice i druge \u017eivotinje).<\/p>\n Kako mo\u017eemo reorganizovati i pobolj\u0161ati trenutni sistem odlaganje otpada na na\u010din da bude pravedan i inkluzivan za sve pogo\u0111ene dru\u0161tvene skupine?<\/strong><\/p>\n Jedan od problema sa kojim se susre\u0107emo u BiH je i \u010dinjenica da nije svim gra\u0111anima\/kama omogu\u0107en odvoz otpada. Stoga bi primarni zadatak bio da se pro\u0161iri\u00a0 pokrivenost sakupljanja otpada, kako bi i oni koji \u017eive u ruralnim i udaljenim podru\u010djima imali pristup ovoj usluzi. Na\u010din obra\u010duna cijene usluge trenutno ne uzima u obzir koli\u010dinu otpada koju doma\u0107instvo proizvodi, ve\u0107 se bazira na broju \u010dlanova doma\u0107instva ili kvadraturi prostora. Ovaj na\u010din obra\u010duna cijene je potrebno promijeniti kako bi, s jedne strane bio povezan sa koli\u010dinom otpada, a sa druge strane bio poticajniji za smanjenje koli\u010dine otpada koja nastaje. S tim u vezi, naredni zadatak bi bio da se pro\u0161iri koncept odvajanja otpada u doma\u0107instvu \u0161to bi omogu\u0107ilo da se iz otpada izdvoje materijali koji su iskoristivi, umjesto da zavr\u0161avaju na deponijama. Uvo\u0111enje koncepta razdvajanja otpada treba da prate kampanje ja\u010danja svijesti i edukacija gra\u0111ana\/ki, bez obzira kojoj socijalnoj kategoriji pripadaju, kako bi razumjeli va\u017enost razdvajanja otpada i njihovog doprinosa za\u0161titi okoli\u0161a.<\/p>\n Koje su glavne razlike izme\u0111u danas dominantnog linearnog i cirkularnog modela ekonomije? Koji trendovi mogu pobolj\u0161ati sektor otpada u BiH i potaknuti prelazak na cirkularnu ekonomiju?<\/strong><\/p>\n Linearna ekonomija se zasniva na linijskom modelu u kojem resurs, koji se iskoristi iz prirode i pretvori u proizvod, nakon konzumiranja zavr\u0161i u cjelosti kao otpad. Prirodni resursi koji se koriste za proizvodnju po principima linearne ekonomije su neobnovljivi, \u010dime se negativno utje\u010de na okoli\u0161 od trenutka va\u0111enja sirovine iz prirode, pa do emisija koje nastaju u toku tro\u0161enja proizvoda, i kona\u010dno kada ga odbacimo u okoli\u0161.<\/p>\n Model linearne ekonomije, na kojem se zasnivao dosada\u0161nji industrijski razvoj, pokazao je da odr\u017eivost ekonomskog razvoja i o\u010duvanje okoli\u0161a zahtijevju novi model koji \u0107e ispraviti nedostatke dosada\u0161njeg modela. Taj model se u literaturi i praksi naziva model cirkularne ekonomije. U modelu cirkularne ekonomije se proizvod poku\u0161ava napraviti tako da u sebi sadr\u017ei \u0161to vi\u0161e recikliranog materijala kako bi se smanjila potro\u0161nja sirovina iz prirode, reducirale ili anulirale njegove emisije u toku kori\u0161tenja, a sam proizvod ponovno iskoristio ili reciklirao u \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107em procentu.<\/p>\n Ovaj model se sve vi\u0161e prihvata u najrazvijenijim ekonomijama svijeta, a u zadnje vrijeme i u nekim od najve\u0107ih svjetskih kompanija. Modeli cirkularne ekonomije imaju ekonomske i ekolo\u0161ke efekte. Ekonomski efekti se ogledaju u smanjenju tro\u0161kova ponovnim vra\u0107anjem u proizvodnju iskori\u0161tenog materijala, otvaranjem novih radnih mjesta, u\u0161tedom energije, produ\u017eenim vijekom trajanja proizvoda. Ekolo\u0161ki efekti se ogledaju u smanjenju proizvodnje otpada, \u0161to se manifestuje smanjenjem negativnog utjecaja na okoli\u0161 i u\u0161tedom sirovina.<\/p>\n Na koji na\u010din \u0107e BiH ESAP 2030+ doprinijeti pobolj\u0161anju okoli\u0161a u BiH?<\/strong><\/p>\n Izradom BiH ESAP 2030+ nadle\u017ene institucije za okoli\u0161 dobit \u0107e Strategiju okoli\u0161a i Akcioni plan sa strate\u0161kim i tematskim ciljevima, potom sa izvedivim, jasno definisanim, dogovorenim i usvojenim mjerama. Ovaj dokument \u0107e usmjeravati mjere, politike i finansijska sredstava iz doma\u0107ih i me\u0111unarodnih izvora u smislene akcije koje \u0107e podi\u0107i sistem upravljanja otpadom na ve\u0107i nivo, \u0161to \u0107e u kona\u010dnici doprinijeti boljem stanju okoli\u0161a u BiH. Tako\u0111er, BiH ESAP 2030+ \u0107e pomo\u0107i u daljnjem uskla\u0111ivanju pravnog i institucionalnog okvira sa EU propisima i politikama. Na dugoro\u010dnoj osnovi, projekat \u0107e doprinijeti unapre\u0111enju stanja okoli\u0161a u BiH, kao i napretku u procesu pribli\u017eavanja BiH \u010dlanstvu u EU.<\/p>\n Za kraj, da li imate neke savjete za \u010ditatelje\/ke? Na koji na\u010din mogu smanjiti ekolo\u0161ki otisak kad je rije\u010d o otpadu i doprinijeti boljem upravljanju otpadom?<\/strong><\/p>\n Svaki gra\u0111anin\/ka BiH mo\u017ee ve\u0107 danas zapo\u010deti sa odvajanjem otpada u doma\u0107instvu. Najve\u0107i dio na\u0161ih op\u0107ina ima barem jednim dijelom postavljene kante za materijale koji se mogu reciklirati. Tamo gdje nema, mogu\u0107e se zadr\u017eati samo na kompostiranju organskog dijela otpada, \u0161to se mo\u017ee raditi kako u ba\u0161tama, tako i na balkonima.<\/p>\n Osim toga, ono \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti, i za \u0161ta nam ne treba nikakva oprema, jeste nedozvoliti bacanje otpada u prirodu, uklju\u010duju\u0107i plasti\u010dne boce, konzerve, kese i druge vrste ambala\u017ee, vla\u017ene maramice, opu\u0161ke, a danas u vrijeme pandemije maske i plasti\u010dne rukavice. Gra\u0111ani\/ke trebaju biti svjesni da se ova vrsta otpada ne raspada u prirodi i da njenim adekvatnim odlaganjem u kante za sme\u0107e poma\u017eemo da se smanji ekolo\u0161ki otisak koji pravimo i o\u010duvaju na\u0161e prirodne vrijednosti kojima se ponosimo.<\/p>\n Vi\u0161e o projektu BiH ESAP 2030+<\/strong><\/em><\/p>\n Primarni cilj projekta BiH ESAP 2030+<\/a> je podr\u017eati vlasti Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Br\u010dko distrikta BiH (BD BiH) u razvoju strategija za\u0161tite okoli\u0161a. ESAP dokument sadr\u017eavat \u0107e strategije za\u0161tite okoli\u0161a i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoro\u010dno, projekt \u0107e pobolj\u0161ati okoli\u0161 u BiH i podr\u017eati BiH na putu ka \u010dlanstvu Evropskoj uniji.<\/em><\/p>\n Sadr\u017eaj ESAP-a BiH odnosit \u0107e se na sljede\u0107ih sedam EU podru\u010dja pravne ste\u010devine okoli\u0161a: voda; otpad; biolo\u0161ka raznolikost i o\u010duvanje prirode; kvaliteta vazduha, klimatske promjene i energija; hemijska bezbjednost i buka; upravljanje resursima i upravljanje \u017eivotnom sredinom.<\/em><\/p>\n Projekt ESAP BiH provodi \u0160tokholmski institut za okoli\u0161 (SEI)<\/a> uz podr\u0161ku \u0160vedske ambasade u BiH.<\/a><\/em><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/esap.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/JAS_5557.jpg\")
<\/p>\n