{"id":6469,"date":"2023-05-01T21:39:39","date_gmt":"2023-05-01T20:39:39","guid":{"rendered":"https:\/\/esap.ba\/?p=6469"},"modified":"2023-05-01T21:39:39","modified_gmt":"2023-05-01T20:39:39","slug":"odnos-prema-okolisu-u-bosni-i-hercegovini-trendovi-i-strategije-o-buducim-koracima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/esap.ba\/bs\/odnos-prema-okolisu-u-bosni-i-hercegovini-trendovi-i-strategije-o-buducim-koracima\/","title":{"rendered":"Odnos prema okoli\u0161u u Bosni i Hercegovini: trendovi i strategije o budu\u0107im koracima"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Fotografija: FS-Stock \/ <a class=\"is-external\" href=\"https:\/\/www.gettyimages.com\/detail\/photo\/an-elderly-man-giving-a-tour-for-a-young-group-of-royalty-free-image\/1091054460?phrase=+bosnia+and+herzegovina+people+nature\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Getty Images<\/a><\/p>\n<h4>Autorice<strong><em>: Claudia Strambo, Mahboubeh Rahmati-Abkenar, <\/em><em>Sa\u0161a Soluji\u0107<\/em><em>, Laura Del Duca<\/em><\/strong><\/h4>\n<p>Odnos prema okoli\u0161u, prema definiciji, \u201c<a href=\"http:\/\/dev.crs.org.pl:4444\/rid=1K6GFD494-1K30J9W-F5\/Schultz%202003%20-%20Implicit%20connections%20with%20nature.pdf\">skup vjerovanja, djelovanja i stavova\u00a0 pojedinca u odnosu na aktivnosti ili pitanja vezana za okoli\u0161<\/a>,\u201d klju\u010dni je faktor u odre\u0111ivanju podr\u0161ke javnosti i nu\u017enosti izrade politika okoli\u0161a. Dok se aktivnosti na izradi strategije okoli\u0161a Bosne i Hercegovina (BiH) privode kraju, ispitali smo odnos njenih gra\u0111ana prema okoli\u0161u i razmatrali na\u010din ja\u010danja svijesti u narednom periodu.<\/p>\n<p>Za odre\u0111ivanje odnosa prema okoli\u0161u u BiH, koristili smo pokazatelje kao \u0161to su nivo zabrinutosti koji pojedinci pokazuju u odnosu na klju\u010dne probleme u oblasti okoli\u0161a, na primjer klimatske promjene i zaga\u0111enje, te koliko su ovi problemi prioritetni u odnosu na ekonomiju. Tako\u0111er smo koristili pokazatelje ekolo\u0161ki prihvatljivog pona\u0161anja, kao na primjer, dobrovoljno uklju\u010divanje u organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a. Na\u0161a analiza je zasnovana na najnovijim podacima iz\u00a0 <a href=\"https:\/\/europeanvaluesstudy.eu\/\">Evropskog istra\u017eivanja vrijednosti<\/a> (2017.) i <a href=\"https:\/\/www.rcc.int\/balkanbarometer\/about\">Balkanskog barometra<\/a> (koji su prikupljeni u periodu izme\u0111u 2016. i 2022. godine).<\/p>\n<h2><strong>Odnos prema okoli\u0161u u BiH<\/strong><\/h2>\n<p>Prema podacima iz dokumenta Balkanski barometar za 2022. godinu, zabilje\u017een je porast zabrinutosti zbog klimatskih promjena i zaga\u0111enosti u odnosu na 2016. i 2019. godinu, s oko dvije tre\u0107ine ispitanika koji ove probleme smatraju veoma ili donekle ozbiljnim u protekloj godini. Me\u0111utim, zabrinutost zbog klimatskih promjena i zaga\u0111enosti 2020. godine bilje\u017ei pad kako u BiH tako i u regiji Zapadnog Balkana, \u0161to je vjerovatno posljedica globalne pandemije, pogor\u0161anja ekonomske situacije, a mogu\u0107e i rata u Ukrajini.<\/p>\n<p>Kako je prikazano na slici ispod, dok je 2022. godine u BiH zabilje\u017een porast zabrinutosti u pogledu klimatskih promjena i zaga\u0111enosti u odnosu na 2016. i 2019. godinu, zabrinutost je manja od odnosu na 2020. godinu. Ovaj trend pada je o\u010digledan kako u BiH tako i u \u0161irem podru\u010dju Zapadnog Balkana.<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-Or3rT\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Evolucija zabrinutosti koju gra\u0111aniiskazuju u pogledu klimatskih promjena i zaga\u0111enosti\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/Or3rT\/1\/\" height=\"595\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Interactive line chart\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p>U Balkanskom barometru se tako\u0111er ukazuje na porast prihvatljivog postupanja kod gra\u0111ana BiH, kao \u0161to su, na primjer, smanjenje otpada i kori\u0161tenje zelenih proizvoda. Me\u0111utim, u pore\u0111enju s drugim dr\u017eavama Zapadnog Balkana, gra\u0111ani BiH u manjoj mjeri pokazuju ekolo\u0161ki prihvatljivo pona\u0161anje u svim drugim kategorijama, osim u kupovini doma\u0107e hrane.<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-gK7xm\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Spremnost na kupovinu ekolo\u0161ki prihvatljivih proizvoda\u00a0\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/gK7xm\/1\/\" height=\"324\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-7odii\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/7odii\/1\/\" height=\"557\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p>Pored toga, u 2022. godini je u odnosu na 2018. godinu, manje gra\u0111ana u BiH pokazalo naklonost prema ideji da kupuju ekolo\u0161ki prihvatljive proizvode koji su bili ne\u0161to skuplji, dok je na regionalnom nivou zabilje\u017een dramati\u010dan porast ovog procenta. U 2022. godini je, u odnosu na 2021. godinu, znatno manje gra\u0111ana BiH (17% u odnosu na 27%) smatralo da je mogu\u0107e smanjiti emisije CO2 i svesti ih na nivo pribli\u017ean nultoj stopi. U 2022. godini je manje od jedne petine stanovni\u0161tva smatralo da je ovo nu\u017eno i izvodivo. Me\u0111utim, u BiH je u 2022. godini je bilo vi\u0161e gra\u0111ana koji su smatrali da je ovo smanjenje nu\u017eno nego u 2021. godini, dok je ovaj procenat na regionalnom nivou bio umanjen.<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-0L4w6\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Stav o karbonskoj neutralnosti\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/0L4w6\/1\/\" height=\"489\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p>Kakva je situacija u BiH u pore\u0111enju s dr\u017eavama EU? Kako pokazuju cifre u nastavku, na osnovu podataka iz 2017. godine, u BiH je procenat stanovni\u0161tva koji su izrazili spremnost da izdvoje dio svog dohotka, pod uvjetom da su sigurni da \u0107e se koristiti za spre\u010davanje zaga\u0111ivanja okoli\u0161a, bio vi\u0161i od evropskog prosjeka (70% u odnosu na 51%). Me\u0111utim, u BiH gra\u0111ani iskazuju ve\u0107u zabrinotost za ekonomske probleme nego za okoli\u0161ne probleme (60% u odnosu na 33%). Ve\u0107i dio stanovni\u0161tva smatra da ekolo\u0161ki prihvatljivo postupanje nema smisla ako i ostali ne postupaju jednako (48% u odnosu na 29%), i da su mnoge ekolo\u0161ke prijetnje pretjerano nagla\u0161ene (33% u odnosu na 23%). \u010clanstvo u organizacijama za za\u0161titu okoli\u0161a je neznatno ni\u017ee od evropskog prosjeka (3% u odnosu na 7%).<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-jtRyu\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Pokazatelji odnosa prema okoli\u0161u u BiH u odnosu na evropskiprosijek\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/jtRyu\/1\/\" height=\"486\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p>Ukratko, podaci pokazuju da je u BiH zabrinutost za okoli\u0161ne probleme kao \u0161to su klimatske promjene i zga\u0111enost porasla, te da ekolo\u0161ki prihvatljivo pona\u0161anje pokazuje sli\u010dan trend. Me\u0111utim, ekonomskim problemima se daje prednost, a stje\u010de se utisak da je skepticizam u pogledu mogu\u0107nosti ostvarivanja klimatskih ciljeva u porastu. Pored toga, jedna tre\u0107ina stanovni\u0161tva u BiH ne vjeruje u navode o ozbiljnosti ekolo\u0161kih prijetnji.<\/p>\n<h2><strong>Odnos prema okoli\u0161u razli\u010ditih grupa razvrstanih prema spolu, starosnoj dobi, prihodima i stepenu obrazovanja?<\/strong><\/h2>\n<p>Iako se mo\u017ee re\u0107i da opisani trendovi va\u017ee za cjelokupnu populaciju, prisutne su i razlike izme\u0111u odre\u0111enih dru\u0161tvenih grupa. Istra\u017eivanje odnosa prema okoli\u0161u naro\u010dito iz perspektive rodne pripadnosti, starosne dobi, visine prihoda i stepena obrazovanja, mo\u017ee pomo\u0107u u boljem usmjeravanju kampanja ja\u010danja svijesti i mobilizaciji grupa koje pokazuju ve\u0107u sklonost da urade ne\u0161to na za\u0161titi okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Kako je prikazano na narednoj slici<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a>, Evropsko istra\u017eivanje vrijednosti ukazuje prisustvo manjih razlika izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena u odnosu prema okoli\u0161u. \u017dene u BiH u ne\u0161to ve\u0107oj mjeri daju prioritet okoli\u0161u u odnosu na ekonomiju (39% u odnosu na 33%), dok su mu\u0161karci skloniji vjerovanju da nema smisla raditi na za\u0161titi okoli\u0161a ako i drugi ne rade isto (52% u odnosu na 45%), kao i da su mnoge ekolo\u0161ke prijetnje pretjerano nagla\u0161ene (36% u odnosu prema 31%).<\/p>\n<p>Ova razlika izme\u0111u mu\u0161akraca i \u017eena prisutna je i u drugim geografskim kontekstima kao \u0161to su <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC8754552\/\">Indija<\/a>, <a href=\"https:\/\/climatecommunication.yale.edu\/publications\/gender-differences-in-public-understanding-of-climate-change\/\">Sjedinjene Dr\u017eave<\/a>, te <a href=\"https:\/\/eige.europa.eu\/publications\/gender-equality-and-climate-change-review-implementation-beijing-platform-action-eu\">Evropska Unija<\/a>. \u017dene u ovim podru\u010djima obi\u010dno imaju razvijeniju svijest o zdravstvenim pitanjima, i povi\u0161en osje\u0107aj rizika, i obi\u010dno pokazuju <a href=\"https:\/\/eige.europa.eu\/publications\/gender-environment-and-climate-change\">ve\u0107u zabrinutost i motivaciju da ne\u0161to urade <\/a>po pitanju klimatskih promjena. Za razliku od njih, mu\u0161karci su skloniji prakti\u010dnom rje\u0161avanju problema. Postoji nekoliko hipoteza kojima se nastoji <a href=\"https:\/\/climatecommunication.yale.edu\/publications\/gender-differences-in-public-understanding-of-climate-change\/\">objasniti ova razlika<\/a>, kao \u0161to su razlike u socijalizaciji izme\u0111u spolova koje rezultiraju sistemom vrijednosti, \u0161to utje\u010de ne percepciju rizika i ugro\u017eenosti ili opredijeljenost za egalitaristi\u010dke vrijednosti pravednosti i dru\u0161tvene pravde. Nedavno provodeno istra\u017eivanje, me\u0111utim, pokazuje da je <a href=\"https:\/\/www-tandfonline-com.ezp.sub.su.se\/doi\/full\/10.1080\/09644016.2018.1512261\">ova razlika daleko od univerzalne<\/a>\u201d: u nekim slu\u010dajevima, mu\u0161karci imaju bolje razvijenu svijest o klimatskim promjenama, kao na primjer u Gani, Indoneziji i Argentini.<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-mgk7S\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Rodne razlike u odnosu prema okoli\u0161u\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/mgk7S\/1\/\" height=\"556\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p>U pogledu generacijskih razlika, podaci iz EVS-a ukazuju da ne postoji zna\u010dajna veza izme\u0111u starosne dobi i pokazatelja okoli\u0161a koje ispitujemo. Na globalnom nivou su <a href=\"https:\/\/www.frontiersin.org\/articles\/10.3389\/fpsyg.2020.02253\/full\">dokazi koji povezuju starosnu dob i zabrinutost za okoli\u0161 razli\u010diti<\/a>. <a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/33670167\/\">Studijske analize<\/a> su pokazale da se starije osobe <a href=\"https:\/\/www.ingentaconnect.com\/content\/mcb\/050\/2013\/00000028\/F0020007\/art00007?crawler=true\">\u010de\u0161\u0107e provode aktivnosti u prirodi, izbjegavaju postupanje koje je \u0161tetno za okoli\u0161 i \u010duvaju sirovine i prirodne resurse<\/a>, kao na primjer u <a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/354490191_Pro-Environmental_Behaviour_in_the_European_Union_Countries\">Evropi<\/a>. S druge strane, mla\u0111e generacije obi\u010dno izra\u017eavaju ve\u0107u zabrinutost konkretno po pitanju klimatskih promjena, kako je pokazalo istra\u017eivanje provedeno na <a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41467-021-24245-y\">Novom Zelandu<\/a>, u <a href=\"https:\/\/climatecommunication.yale.edu\/publications\/do-younger-generations-care-more-about-global-warming\/\">SAD-u<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.euroframe.org\/files\/user_upload\/euroframe\/docs\/2021\/Conference\/Session%20A2\/EUROF21_Baiardi_Morana.pdf\">EU<\/a>. <a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/31300085\/\">Neke studijske analize<\/a> tako\u0111er ukazuju na slabljenje trenda u ovom odnosu u nekim dr\u017eavama s visokim prihodima, dok je u protekle dvije decenije briga za okoli\u0161 me\u0111u mladima u zemljama sa srednje visokim prihodom u porastu.<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-3Kr4B\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Razlike u odnosu prema okoli\u0161u s obzirom na starosnu dob\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/3Kr4B\/1\/\" height=\"1036\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p>U pogledu prihoda EVS otkriva da op\u0107enito davanje prioriteta okoli\u0161u u odnosu na ekonomiju opada s porastom dohotka, bez obzira na rodnu pripadnost. Ovaj trend je razli\u010dit od trenda zabilje\u017eenog u drugim <a href=\"https:\/\/www-tandfonline-com.ezp.sub.su.se\/doi\/full\/10.1080\/13504851.2022.2125491?src=\">okru\u017eenjima<\/a> u kojima prevladava <a href=\"https:\/\/www.oecd-ilibrary.org\/docserver\/8e880ea2-en.pdf?expires=1673943081&amp;id=id&amp;accname=guest&amp;checksum=F6CF76BFEC7B03E9643D54FFD8959EDB\">suprotan<\/a> stav. Mogu\u0107e obja\u0161njenje ovog ukupnog trenda je da su osobe s ni\u017eim primanjima <a href=\"https:\/\/www.euro.who.int\/__data\/assets\/pdf_file\/0010\/157969\/e96194.pdf\">\u010de\u0161\u0107e izlo\u017eene \u0161tetnom djelovanju iz okoli\u0161a<\/a> nego osobe s vi\u0161im prihodom. Osobe s ni\u017eim primanjima tako\u0111er su sklonije vjerovanju da su navodi o ekolo\u0161kim prijetnjama pretjerani u pore\u0111enju s osobama sa srednjim ili visokim prihodom.<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-YkWxO\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Razlike u odnosu prema okoli\u0161u s obzirom na visinu dohotka\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/YkWxO\/2\/\" height=\"1179\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<p>U BiH je stepen obrazovanja faktor koji ima najve\u0107i utjecaj na odnos prema okoli\u0161u. Podaci iz EVS-a ukazuju da i mu\u0161karci i \u017eene s visokim stepenom obrazovanja imaju ne\u0161to pozitivniji odnos prema okoli\u0161u u pore\u0111enju s osobama koje imaju ni\u017ei stepen obrazovanja. Pojedinci s fakultetskim obrazovanjem ili vi\u0161im stepenom obrazovanja \u010de\u0161\u0107e daju prioritet okoli\u0161u u odnosu na ekonomiju i izdvajaju dio dohotka za okoli\u0161, bez obzira na rodnu pripadnost. Tako\u0111er pokazuju ve\u0107u sklonost da dio svog dohotka izdvoje za o\u010duvanje okoli\u0161a, naro\u010dito \u017eene. S druge strane, osobe sa srednjom stru\u010dnom spremom ili ni\u017eim stepenom obrazovanja su sklonije vjerovanju da nema smisla poduzimati mjere na za\u0161titi okoli\u0161a ako i drugi ne rade isto, kao i da su mnoge ekolo\u0161ke prijetnje prenagla\u0161ene. Povezanost izme\u0111u stepena obrazovanja i naklonosti prema za\u0161titi okoli\u0161a uo\u010dena je i u drugim dr\u017eavama, kao \u0161to su <a href=\"https:\/\/journals.plos.org\/plosone\/article?id=10.1371\/journal.pone.0263383\">Kina<\/a> i <a href=\"https:\/\/unesdoc.unesco.org\/ark:\/48223\/pf0000225928\">evropske dr\u017eave<\/a>.<\/p>\n<p><iframe id=\"datawrapper-chart-Xxe6s\" style=\"width: 0; min-width: 100% !important; border: none;\" title=\"Odnos prema okoli\u0161u s obzirom na stepen obrazovanja\" src=\"https:\/\/datawrapper.dwcdn.net\/Xxe6s\/1\/\" height=\"1249\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" aria-label=\"Grouped Bars\" data-external=\"1\"><\/iframe><script type=\"text\/javascript\">!function(){\"use strict\";window.addEventListener(\"message\",(function(a){if(void 0!==a.data[\"datawrapper-height\"]){var e=document.querySelectorAll(\"iframe\");for(var t in a.data[\"datawrapper-height\"])for(var r=0;r<e.length;r++)if(e[r].contentWindow===a.source){var i=a.data[\"datawrapper-height\"][t]+\"px\";e[r].style.height=i}}}))}();<\/script><\/p>\n<h2><strong>Budu\u0107i koraci<\/strong><\/h2>\n<p>Ukupni pozitivan trend u pogledu odnosa bh. dru\u0161tva prema okoli\u0161u u izvjesnoj mjeri je zasjenjen sve ve\u0107im skepticizmom u pogledu mogu\u0107nosti dostizanja i nu\u017enosti smanjenja emisija CO2. Ovim je nagla\u0161ena va\u017enost kvalitetnog informiranja i komunikacije usmjerenih na uklanjanje dezinformacija u dru\u0161tvu, kao i strategija komunikacije koje bi osigurale efikasno informiranje gra\u0111ana gra\u0111ane o prednostima i mogu\u0107nostima povezanim s politikom za\u0161tite okoli\u0161a. \u0160tavi\u0161e, identifikacija odre\u0111enih grupa koje su manje naklonjene za\u0161titi okoli\u0161a (kao napr. mu\u0161karaca i pojedinaca s vi\u0161im prihodima ili ni\u017eim stepenom obrazovanja) mo\u017ee omogu\u0107iti izradu usmjerenijih strategija i poruka prilago\u0111enih ovim grupama populacije. Iz tog razloga je raspolo\u017eivost razvrstanih podataka od klju\u010dnog zna\u010daja.<\/p>\n<p>Dr\u017eavni organi, posebno na subnacionalnom nivou, i <a href=\"https:\/\/www.osce.org\/files\/f\/documents\/f\/4\/445741.pdf\">nevladine organizacije<\/a> (NVO) imaju klju\u010dnu ulogu u ja\u010danju svijesti, obrazovanju stanovni\u0161tva o okoli\u0161nim izazovima i mogu\u0107nostima, i podsticanju gra\u0111ana da prilagode svoje pona\u0161anje. Dr\u017eavni organi tako\u0111er imaju zna\u010dajan utjecaj na uspostavljanje odgovaraju\u0107ih okvira i podsticaja.<\/p>\n<p>U cilju rje\u0161avanja izazova, u BiH se pripremaju Strategija i akcioni plan okoli\u0161a 2030+ (ESAP BiH 2030+) \u010diji je cilj ja\u010danje ovih napora, prioritizacija ja\u010danja svijesti \u0161ire javnosti i privrednika o okoli\u0161u u pogledu nekoliko problema. Upravljanje otpadom, upotreba pesticida u poljoprivredi i \u0161umarstvu, za\u0161tita biolo\u0161ke raznolikosti, upravljanje hemikalijama i bukom, samo su neke od oblasti koje nala\u017eu hitnu promjenu pona\u0161anja. Oja\u010dana svijest o ovim izdvojenim problemima mo\u017ee biti korisna i za unaprje\u0111enje zdravlja. Za rje\u0161avanje ovih izazova, u ESAP-u BiH 2030+ su, izme\u0111u ostalog, predvi\u0111ene kampanje ja\u010danja svijesti, unaprje\u0111enje znanja ciljanim edukativnim kampanjama i saradnja sa sektorom civilnog dru\u0161tva i obrazovnim institucijama. Edukacija o okoli\u0161u i ja\u010danje svijesti istovremeno se smatraju va\u017enim pokreta\u010dima efektivnog u\u010de\u0161\u0107a u dono\u0161enju odluka o okoli\u0161u u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>Prilikom provo\u0111enja ovih kampanja, od su\u0161tinskog je zna\u010daja voditi ra\u010duna o razli\u010ditim oblicima svijesti u bh. dru\u0161tvu, budu\u0107i da <a href=\"https:\/\/www-sciencedirect-com.ezp.sub.su.se\/science\/article\/pii\/S0301421508004643\">su informativne kampanje usmjerene na promjenu pona\u0161anja obi\u010dno uspje\u0161nije ako su poruke koje prenose prilago\u0111ene odre\u0111enim grupama ljudi<\/a>. Na primjer, edukacija o okoli\u0161u treba rije\u0161iti problem rodnih razlika u nivou znanja i razumijevanju okoli\u0161nih pitanja i intervencija. Isto tako je od klju\u010dne va\u017enosti izbjegavati rodno etiketiranje okoli\u0161no prihvatljivog pona\u0161anja u informativnim kampanjama. Kako je prethodno navedeno, uo\u010dene rodne razlike su daleko od univerzalnih, \u0161to dodatno nagla\u0161ava da svaki pojedinac u BiH snosi odgovornost za za\u0161titu okoli\u0161a. Uz to je va\u017eno izbjegavati prebacivanje odgovornosti za okoli\u0161 s proizvo\u0111a\u010da na pojedina\u010dne potro\u0161a\u010de.<\/p>\n<p>Za promjene odnosa prema okoli\u0161u i isho\u0111enje podr\u0161ke u politikama okoli\u0161a <a href=\"https:\/\/www.oecd-ilibrary.org\/docserver\/8e880ea2-en.pdf?expires=1673943081&amp;id=id&amp;accname=guest&amp;checksum=F6CF76BFEC7B03E9643D54FFD8959EDB\">\u00a0tako\u0111er bi bilo korisno da se ostvaruju kroz mjere za rje\u0161avanje ekonomskih nejednakosti<\/a>. Na primjer, budu\u0107i da se mladi suo\u010davaju s posebno izra\u017eenim ekonomskim problemima, naglasak bi trebalo staviti na programe podr\u0161ke zapo\u0161ljavanju mladih u sektorima zelene tranzicije, kao \u0161to su niskokarbonski promet, energijska efikasnost ili cirkularna ekonomija.<\/p>\n<p>I na kraju, vo\u0111stvo EU - ili nedostatak vo\u0111stva - \u0107e tako\u0111er imati zna\u010dajnu ulogu. Kandidatski status dodijeljen BiH u 2022. godini i napredak dr\u017eava EU - odnosno izostanak napretka - u ostvarivanju pravedne zelene tranzicije dodatno \u0107e utjecati na oblikovanje odnosa prema okoli\u0161u u BiH u pogledu toga \u0161to je mogu\u0107e, po\u017eeljno, nu\u017eno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-size: 10pt;\"><em><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> N.B.: Prikupljanje podataka za EVS provo\u0111eno je 2017. godine, te su time podaci manje aktuelni od podataka iz Balkanskog barometra. Ipak smo koristili ove podatke zbog \u010dinjenice da su razvrstani i uporedivi s podacima iz drugih dr\u017eava EU. Pristup novijim razvrstanim podacima o odnosu prema okoli\u0161u u BiH omogu\u0107io bi ta\u010dnije predstavljanje postoje\u0107eg stanja u svim segmentima dru\u0161tva.<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fotografija: FS-Stock \/ Getty Images Autorice: Claudia Strambo, Mahboubeh Rahmati-Abkenar, Sa\u0161a Soluji\u0107, Laura Del Duca Odnos prema okoli\u0161u, prema definiciji, \u201cskup vjerovanja, djelovanja i stavova\u00a0 pojedinca u odnosu na aktivnosti ili pitanja vezana za okoli\u0161,\u201d klju\u010dni je faktor u odre\u0111ivanju podr\u0161ke javnosti i nu\u017enosti izrade politika okoli\u0161a. Dok se aktivnosti na izradi strategije okoli\u0161a Bosne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":27,"featured_media":6475,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-6469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/27"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6469"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6469\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/esap.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}