BiH ESAP 2030+ pomoći će zaštiti okoliša, pružiti alat relevantnim tijelima za postizanje održivosti okoliša, poboljšati zdravlje građana i građanki, te doprinijeti težnjama BiH za članstvo u EU. Tokom mjeseca februara 2022., predstavnici i predstavnice vlasti BiH podijelili su sa nama svoje poruke zašto je BiH ESAP 2030+ toliko važan za Bosnu i Hercegovinu.
Bosna i Hercegovina će naredne godine dobiti po prvi put Strategiju i Akcioni plan zaštite okoliša. Zašto do sada nije postojala bh. strategija zaštite okoliša i kako će prva strategija unaprijediti pitanja okoliša?
Ovaj dokument bi trebao definisati strateški okvir za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini. Bez jasne vizije i identifikovanja najvažnijih pitanja nije moguće definisati konkretne aktivnosti i mjere koje će unaprijediti okoliš.
U prethodnom periodu je bilo nekoliko bezuspješnih pokušaja da se razvije državna strategija, ali nije postojalo podrške političkog nivoa. U posljednje vrijeme, uz podršku Evropske komisije i prijateljske Kraljevine Švedske, stvorile su se okolnosti i pristupilo se ovom izuzetno složenom procesu.
Uzimajući u obzir kompleksnost teme, buduća strategija BiH ESAP 2030+ predstavlja jedan od najizazovnijih projekata u Bosni i Hercegovini u postratnom periodu s obzirom na sadržaj, broj institucija i stručnjaka/stručnjakinja koji učestvuju u cijelom procesu.
Na koji način će BiH ESAP 2030+ pomoći BiH na putu ka EU?
Na dugoročnoj osnovi, projekat će da doprinese unapređenju stanja zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini, kao i napretku u procesu približavanja Bosne i Hercegovine članstvu u EU. Evropska komisija već dugi niz godina traži od Bosne i Hercegovine da donese sektorski strateški dokument, a što je konstatovano u dokumentima sa sastanaka relevantnog pododbora za okoliš i Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i izvještajima Evropske komisije.
Usvajanje BiH ESAP 2030+ će se smatrati važnim korakom Bosne i Hercegovine u ispunjavanju uslova koje postavlja Evropska komisija pred Bosnu i Hercegovinu na svom putu približavanja Evropskoj uniji, te olakšati pristup IPA instrumentima pomoći. (IPA je set projekata kojim EU finansijskom i tehničkom pomoći podupire reforme u regiji proširenja).
Nedavno je održan COP26 gdje je naglašena važnost borbe protiv klimatskih promjena. Koji su prioriteti i plan Bosne i Hercegovine u borbi protiv klimatskih promjena?
Strateška vizija EU je do 2050. godine imati klimatski neutralnu ekonomiju u skladu sa ciljem Pariškog sporazuma, da globalno povećanje temperature ne bude veće od 2°C i da se ulože napori da bude manje od 1,5°C. Tu su viziju zemlje Zapadnog Balkana na određeni način preuzele kao obavezu usvajanjem dokumenta pod nazivom Zeleni plan za Zapadni Balkan.
Klimatske promjene su prepoznate kao jedna od oblasti koju pokriva BiH ESAP 2030+. Najbolji domaći stručnjaci/stručnjakinje su angažovani da u saradnji sa kolegama/kolegicama iz Švedske ponude najbolja rješenja za vrijeme koje je pred nama.
Ovdje je važno spomenuti i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje od 2021. do 2030. godine, koji sadrži opis planiranih politika, mjera i potrebnih investicija za ostvarivanje tih ciljeva. Ostvarivanje ciljeva treba opisati u okviru 5 dimenzija NECP-a koji će istovremeno osigurati sigurno snabdijevanje energijom i ekonomski razvoj:
- sigurnost snabdijevanja,
- energetsko tržište,
- energetska efikasnost,
- dekarbonizacija,
- istraživanje, inovativnost i konkurentnost.
Usprkos ovisnosti o fosilnim gorivima, Bosna i Hercegovina je i dalje neto izvoznik električne energije, sa ogromnim potencijalom za rast energetskog sektora. Naša država je bogata prirodnim resursima (kao što su sunce, vjetar) koji bi mogli osigurati potrebnu energiju. To Bosni i Hercegovini daje prednost u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina bi trebala što je prije moguće početi sa tranzicijom na “zelene” energetske opcije.
Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može izvršiti ovu energetsku tranziciju u narednoj deceniji. Ukoliko to ne učini, doći će do negativnijih posljedica po okoliš te, u konačnici, do zastoja ekonomskog rasta, što će utjecati na život svakog građanina/građanke Bosne i Hercegovine.
Zeleni plan za Zapadni Balkan je nova strategija za rast regiona kojom se prelazi sa tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju u skladu sa EU Zelenim planom. Možete li nam reći nešto više o Zelenom planu i kako je on povezana sa Bosnom i Hercegovinom i projektom BiH ESAP BiH? Koji su prioriteti Bosne i Hercegovine za naredni period u cilju postizanja ciljeva Zelenog plana? Da li ste zadovoljni sa integracijom EU Zelenog plana sa principima BiH ESAP 2030+?
Evropski Zeleni plan skup je politika i mjera za postizanje klimatske neutralnosti EU do 2050. godine. Zelenim planom Evropska komisija je, između ostalog, navela da će ekološka tranzicija za Evropu biti u potpunosti efikasna samo ako zemlje u regiji poduzmu efikasne mjere za energetsku tranziciju.
Zeleni plan za Zapadni Balkan predviđen je EU Zelenim planom. Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, zemlje regije su se obavezale raditi na tome da Evropa bude klimatski neutralna do 2050. godine.
Uz Zeleni plan nalaze se smjernice za njenu realizaciju, a definišu aktivnosti u pet ključnih područja koja su ista kao u EU Zelenom planu:
- Klimatska akcija, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost;
- Cirkularna ekonomija, sa posebnim naglaskom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i učinkovito korištenje resursa;
- Biodiverzitet, koja ima za cilj zaštitu i obnovu prirodnih bogatstava regije;
- Borba protiv onečišćenja zraka, vode i tla;
- Održiva ruralna područja i lanci proizvodnje hrane.
EU će pružiti finansijsku i tehničku pomoć onima koji su najviše pogođeni tranzicijom na zelenu ekonomiju. Evropska komisija je obećala za zemlje Zapadnog Balkana iznos od 9 do 14 milijardi eura kao pomoć za implementaciju Zelenog plana što potvrđuje ozbiljnost i značaj ovih aktivnosti.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana su u oktobru 2021. godine u mjestu Brdo kod Kranja usvojili Akcioni plan za implementaciju Zelenog plana. Realizacija određenih aktivnosti iz akcionog plana se očekuju početkom naredne godine.
Nova Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša – BiH ESAP 2030+ – u obzir uzimaju i Zeleni plan EU i Zelenu plan za Zapadni Balkan kao ključne dokumente.
Dodatno, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini počinje sa implementacijom projekta “Mapa puta za cirkularnu ekonomiju Bosne i Hercegovine”, kao prvog koraka ka integraciji koncepta cirkularne ekonomije na području Bosne i Hercegovine. Sličan plan se priprema i na regionalnom nivou, što je sve u skladu sa naprijed navedenim planovima.
Bosna i Hercegovina je bogata brojnim turističkim destinacijama. Koja je Vaša omiljena koju bi preporučili našim čitateljima/čitateljkama i zašto?
Naša zemlja obiluje turističkim bogatstvima i potencijalima. Teško je izvodjiti određenu destinaciju, jer svaki grad, planina, jezero, rijeka su lijepi na svoj način. Poručio bih svima da posjete ovu zemlju i njena bogatsva, da se upoznaju sa svim ljepotama kojim obiluje. Obzirom da je zimski period, a ja sam stravstveni skijaš, preporučujem odlazak na olimpijske ljepotice Bjelašnicu, Igman, Trebević i Jahorinu, ali i ostala lokalna skijališta.
Intervju je objavljen 25. februara 2022. godine na portalu Klix.ba.
