Pitanja okoliša sredine su duboko isprepletena sa perspektivom rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva. Ovo je veoma bitno u pogledu zagađenosti zraka u Bosni i Hercegovini, gdje je energetsko siromaštvo produbljuje nejednakosti.

Zagađenost zraka je jedan od najvećih rizika za zdravlje iz okoliša u Evropi. U Bosni i Hercegovini (BiH) je zagađenost zraka naročito jaka jer se često bilježe značajna prekoračenja vrijednosti definisanih smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Sa gotovo 3300 slučajeva preuranjene smrti godišnje, BiH je rangirana među zemljama s najvećom prosječnom stopom smrtnosti zbog izloženosti zagađenom zraku.

Industrijske aktivnosti i emisije iz saobraćaja su glavni izvori visokih koncentracija zagađujućih tvari u BiH. Ali zagađenosti zraka doprinose i loženje drveta i uglja za zagrijavanje domova, što je najizraženije u zimskom periodu kada su prosječne temperature oko 0°C. U ovom periodu dolazi do znatnog pogoršanja kvaliteta zraka u BiH, što može uzrokovati teže zdravstvene problema, naročito u urbanim područjima.

U zamci energetskog siromaštva

U BiH zagađenost zraka i druge prirodne nepogode često najteže pogađaju društvene grupe u nepovoljnijem položaju, kao što su nezaposleni, domaćinstva s niskim primanjima, ili osobe s nižim obrazovanjem. U isto vrijeme su domaćinstva lošijeg imovnog stanja često zarobljena u “energetskom siromaštvu”, što znači da nemaju pristup ekonomičnim, održivim energetskim uslugama, što dovodi do  značajnih utjecaja na okoliš.

SZO smatra da u državama Istočne Evrope, energetsko siromaštvo predstavlja najvažniji oblik okolišne nejednakosti u čitavom spektru društvenih grupa, uključujući osobe koje žive u ruralnim i urbanim sredinama, osobe različite etničke pripadnosti i iz različitih prihodovnih grupa. Uzrok energetskog siromaštva u BiH je kombinacija cijena energije, niskih prihoda domaćinstava i energijske neefikasnosti kuća. Građani slabijeg imovnog stanja također češće voze starija vozila sa većim nivoom emisija ili žive u bespravno izgrađenim objektima, što sve doprinosi porastu emisija.

U BiH starije su osobe, osobe sa invaliditetom, nezaposleni, osobe sa zdravstvenim problemima, domaćinstva sa jednim hraniteljem (uglavnom ukoliko je žena jedini hranitelj porodice) češće izložene energetskom siromaštvu u poređenju sa drugim grupama stanovništva. Razlog nisu samo niža primanja ovih grupa, nego i veće potrebe ovih osoba koje više vremena provode kod kuće. Energetsko siromaštvo je također često prepreka za pristup čistim tehnologijama kuhanja, a neadekvatno gorivo i peći mogu doprinijeti lošijem kvalitetu zraka u unutrašnjem prostoru. Prema navodima Svjetske banke, u BiH je u 2016. godini samo 63% stanovništva imalo pristup čistim tehnologijama kuhanja. Budući da, zahvaljujući konzervativnim i patrijarhalnim normama u BiH, obično obavljaju različite kućne poslove, žene više su izložene zagađenju zraka u unutrašnjem prostoru.

Smatra se da su Romi i stanovništvo koje živi u izbjegličkim kampovima posebno izloženi zagađenosti zraka budući da je zagađenost zraka često problem tijesno povezan sa lošim kvalitetom stambenih objekata i privremenih naselja. Raspoloživost usluga kao što su snabdijevanje električnom energijom i odvodnja otpadnih voda zavisi od pravnog statusa stambenog objekta. Budući da mnogi Romi žive u neformalnim naseljima – ponajprije zbog društvenoekonomske diskriminacije – imaju otažan pristup ovim uslugama. Pored toga, bespravna gradnja doprinosi povećanju potreba za zagrijavanjem koje se često zadovoljavaju loženjem uglja, što za posljedicu ima povećanje emisija zagađujućih tvari koje utiču stanovništvo u istim tim sredinama.

Društveni i ekonomski utjecaji na ugrožene

Zagađenost zraka teže pogađa određene društvene grupe, ne samo zbog mnogo veće izloženosti zagađenju, nego i zbog veće osjetljivosti.

Neke ugrožene grupe naročito su izložene riziku od zdravstvenih problema koje uzrokuje zagađenost zraka, uključujući osobe sa oboljenjima pluća, srčanim problemima i dijabetesom, kao i starije osobe, trudnice i djecu. Najviše smrtnih ishoda povezanih sa zagađenjem zraka bilježi se među osobama u 50-tim godinama i starijim, uglavnom u vidu kardiovaskularnih oboljenja.

Iako su fiziološki elementi bitan faktor, za razumijevanje različitog nivoa osjetljivosti na negativne učinke zagađenosti zraka je ključno ispitivanje društvenoekonomskih faktora. U Evropi, na primjer, građani iz nižih društvenoekonomskih slojeva obično žive, rade i idu u škole u mjestima sa lošijim kvalitetom zraka. Siromaštvo može dodatno pogoršati negativan utjecaj zagađenosti zraka na zdravlje, zbog otežanog pristupa informacijama i uslugama zdravstvene zaštite.

Štaviše, mjere osmišljene za rješavanje problema zagađenosti zraka mogu imati neželjene posljedice na djecu i žene. Na primjer, u Sarajevu, glavnom gradu BiH se u periodima velike zagađenosti zraka obustavlja nastava u školama radi zaštite dječjeg zdravlja. Ovo se može negativno odraziti na obrazovanje djece jer se prekida njihovo redovno školovanje. Ali kaskadni učinak također pogađa žene, zato što  one najčešće ostaju kod kuće sa svojom djecom zahvaljujući uvriježenim obrascima podjele poslova veznih za brigu o drugima u BiH.

Moramo rješavati strukturalne nejednakosti

Rješavanje strukturalne nejednakosti, implicitne osjetljivosti i izloženosti dovelo bi do bolje informisanosti i efikasnijih politika za rješavanje problema zagađenosti zraka.  U stvari, bez rješavanja društvenoekonomskih problema koji doprinose zagađenosti zraka i većoj osjetljivosti na njegove štetne učinke, začarani krug nejednakosti i zagađenosti zraka će se nastaviti.

Ovo bi, na primjer, moglo značiti da se smanjenje siromaštva i unapređenje blagostanja za sve trebaju utvrditi kao ključni prioriteti politike. Također u cilju smanjenja zagađenosti zraka i ostvarivanja značajnih prednosti za zdravlje, potrebno je unaprijediti energijsku efikasnost zgrada, poboljšati kvalitet i raspoloživost javnog saobraćaja, te unaprijediti uslove stanovanja.  Također je neophodno hitno utvrditi kratkoročne planove za područja u kojima živi ili boravi stanovništvo u nepovoljnom položaju. Ove planove treba izraditi zajedno sa ovim zajednicama.

Više informacija:

Saznajte više o zagađenosti zraka i društvenoj jednakosti u sažetku razmatranja “Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini kroz prizmu rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i smanjenja siromaštva“.

Opširnije informacije o međusobnoj povezanosti GESEP-a i različitih pitanja okoliša u BiH možete naći pod naslovom Q&A na ovu temu.