Uvodna sesija

Dan nakon održanog sastanka radnih grupa na nivou BiH, uspješno je održan i online sastanak radnih grupa na nivou FBiH. Na sastanku je učestvovalo 146 učesnika/učesnica podijeljenih u 7 tematskih oblasti (Voda; Otpad; Biološka raznolikost i očuvanje prirode; Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija; Hemijska sigurnost i buka; Upravljanje resursima; Upravljanje okolišem).

Predstavnici/ce akademske zajednice, vladinog, nevladinog i privatnog sektora, adresirali su izazove i ciljeve kada je riječ o zaštiti okoliša/životne sredine na nivou FBiH.

Sastanak je otvorio Bernardas Padegimas, voditelj projekta BiH ESAP 2030+, koji je kratko učesnicima/cama predstavio projekat i njegovu važnost za BiH.

Prije početka radnog dijela sastanka, učesnike/ce pozdravio je Dr. Mehmed Cero, pomoćnik ministrice u Sektoru za okoliš pri Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

„Projekat BiH ESAP 2030+  je značajan  za usklađivanje pravnog i institucionalnog okvira BiH sa propisima EU u oblasti zaštite okoliša/životne sredine, ali i za unapređenje uslova okoliša/životne sredine u BiH, FBiH, RS i BD BiH“, rekao je Dr. Cero.

Neposredno nakon uvodnod dijela sastanka, započeo je i radni dio sastanka u sklopu kojeg su učesnici/ce podijeljeni u 7 radnih grupa, gdje su identifikovali ključne izazove i ciljeve za svaku od 7 tematskih oblasti.

Kratak osvrt na tematsku grupu Upravljanje otpadom

Kada je riječ o tematskoj oblasti Upravljanje otpadom, na sastanku je aktivno učestvovalo 27 učesnika/ca iz različitih sektora. Učesnicima/cama je predstavljena Analiza stanja iz oblasti Upravljanje otpadom, nakon čega je uslijedila aktivna diskusija o ključnim, ali i brojnim, izazovima po pitanju upravljanja otpadom.

U okviru predstavljanja Analize stanja iz oblasti Upravljanje otpadom, komunicirano je da  prosječna generisana količina otpada po jednoj općini u BiH iznosi oko 7.300 t/g, od čega se trenutno sakuplja oko 67%. Ove male količine čine sistem upravljanja čvrstim otpadom skupim, jer praktično svaka opština ima svoje preduzeće za prikupljanje i odlaganje otpada (osim ako se nije pridružila regionalnoj deponiji). Glavni način obrade otpada je odlaganje. Entitetske strategije upravljanja otpadom preporučuju izgradnju regionalnih deponija koje pokrivaju određeno geografsko područje. Do današnjeg dana, samo 28 općina u FBiH odlaže otpad na ragionalne doponije.  Također je naglašeno da u BiH nedostaju postrojenja za obradu i zbrinjavanje posebnih kategorija otpada, uključujući otpadni mulj, životinjski otpad, medicinski otpad, opasni otpad itd.

Vodeća stručnjakinja za oblast Upravljanja otpadom, Irem Silajdžić, kao poseban izazov upravljanja otpadom istaknula je princip cirkularne ekonomije. Cirkularna ekonomija još uvijek nije uvedena u strateški okvir upravljanja otpadom u FBiH i BD BiH. I na entitetskoj i na lokalnoj razini linearni model ekonomije je dominantniji od cirkularnog modela. Uvođenje sistema proširene odgovornosti proizvođača za ambalažu i ambalažni otpad u FBiH i RS, te elektronski i elektronički otpad u FBiH, predstavlja prvi korak u prelasku na cirkularnu ekonomiju u BiH.

Jedan od učesnika radne grupe, predstavnik nevladinog sektora, istakao je da je od ključne važnosti za zaštitu okoliša/životne sredine smanjenje količine otpada za konačno odlaganje i povećanje količina otpada koje se šalju na ponovnu upotrebu ili reciklažu.

U okviru diskusije identifikovani su brojni pravni, institucionalni i tehnički izazovi, uključujući izazove u prikupljanju podataka i izvještavanju. Na osnovu ovih izazova, biće identifikovani dalji ciljevi, aktivnosti i mjere kada je riječ o oblasti Upravljanje otpadom, te kreirana nova Strategija zaštite okoliša/životne sredine i Akcioni plan za FBiH za narednih 10 godina.