BiH ESAP 2030+ će pomoći u zaštiti okoliša, pružiti alat relevantnim vlastima za postizanje održivosti okoliša, poboljšati zdravlja građana i građanki, te doprinijeti težnjama BiH za članstvo u EU. Tokom februara 2022. godine, predstavnici vlasti BiH podijelili su sa nama svoje poruke zašto je BiH ESAP 2030+  važan za BiH. U ovom intervjuu imali smo priliku razgovarati sa Mehmedom Cerom, pomoćnikom ministrice u Sektoru za okoliš Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Koji su najveći okolišni izazovi sa kojim se FBiH trenutno suočava i kako će BiH ESAP 2030+ pomoći u rješavanju tih izazova?

Najveći okolišni izazovi u Federaciji BiH, pa tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini, prvenstveno su vezani za upravljanje vodama, kvalitetom zraka, otpadom, hemikalijama i bukom, klimatske promjene, uz zaštitu i održivo korištenje prirode i biodiverziteta. Ovi izazovi su prepoznati i definisani i u ranijim akcionim planovima.

Strategija zaštite okoliša i Akcioni plan (BiH ESAP 2030+) obuhvatit će slične teme i za svaku od navedenih tematskih oblasti biće definisane konkretne mjere u smislu određenih aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju stanja okoliša. Naravno, implementaciju mjera treba pratiti i institucionalna podrška, odnosno zakonodavstvo zasnovano na evropskim standardima. Evropa ima najviše standarde ekološkog zakonodavstva u svijetu, a BiH je na putu da se približi tim standardima. BiH ESAP 2030+ će danas pomoći BiH kao predkandidatu, a sutra kao kandidat za pristupanje Evropskoj uniji.

Projekat BiH ESAP 2030+ omogućit će i lakši pristup neophodnim investicijama za unapređenje stanja okoliša, a koje će dodatno ojačati i ekonomiju, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih vrijednosti. Olakšat će i pristup raspoloživim grantovima na koje imamo pravo kao zemlja u razvoju, kako i povoljnim kreditima bez kojih teško možemo postići progres.

Koliko i kako Strategijom zaštite okoliša možemo da unaprijedimo pitanje zdravlja stanovnika FBiH,  ekonomiju, ali i druge društvene aspekte?

Strategija zaštite okoliša rezultirat će i poboljšanjem stanja okoliša, bilo da je riječ o stanju kvaliteta zraka, kvaliteta voda, prirodnih kapaciteta, boljeg i kvalitetnijeg tla, a što će u konačnici utjecati na zdravlje i kvalitet života naših građana i građanki.

Imamo ozbiljnih problema sa kvalitetom zraka, naročito u određenim dijelovima BiH, posebno u Kantonu Sarajevo, Kantonu Tuzla i Zeničko-dobojskom kantontu, gdje je skoncentrisan veliki broj stanovništva i industrijske proizvodnje. Prema podacima Svjetske banke, procjenjuje se da godišnje umre oko 3.000 ljudi zbog problema vezanih za kvalitetu zraka, a veliki broj ljudi ostaje na bolovanju duži period. Dakle, problem kvaliteta zraka povezan je i sa ekonomskim i socijalnim aspektom. Rješavanjem ovih problema stvorit ćemo preduslov za bolje zdravlje ljudi, ali i ekonomski razvoj.

Nova BiH ESAP 2030+ pomoći će i u postizanju ciljeva Zelenog plana za Zapadni Balkan, konkretno dekarbonizacije, tj. smanjenju, odnosno prestanku korištenja foslilnih goriva. Za dekarbonizaciju našeg društva potrebno je uvesti obnovljive izvore energije i prenijeti svoje energetske kapacitete, što će biti veliki izazov za našu energetsku industriju.

Nadalje, u našim proračunima, kao doprinos Bosne i Hercegovine u borbi protiv klimatskih promjena, uz smanjenje emisije stakleničkih plinova, predvidjeli smo da će 20% stakleničkih plinova biti „zarobljeno“ boljim gazdovanjem šumama, uz obnovu određenih ekosistema, a to je izvodljivo novom Strategijom zaštite okoliša.

Za izradu BiH ESAP 2030+ odabran je participativni pristup. Koliko je po Vama i zašto važno jednako učešće različitih aktera (vladinih institucija, nevladinog sektora, akademije, privrednih subjekata, građana i građanki) u izradi Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša?

Participativni pristup je iznimno važan, jer putem njega dolazimo do najboljih mogućih rješenja. Mi smo demokratsko društvo sa demokratskim mehanizmima, što znači da je javnost pozvana da učestvuje u procesima donošenja odluka, a naša obaveza je da je uključimo u što većoj mjeri.

S druge strane, kapaciteti Federalnog ministarstva okoliša i turizma su limitirani i često trebamo angažovati dodatne kapacitete akademske zajednice i stručnjaka, bilo na konkretnim poslovima ili ukoliko se diskutuje o nekoj određenoj temi, zakonu ili strategiji.

Sa nivoa vlada, važna je interakcija svih resora na odgovarajući način kako bi se napravile promjene, jer Strategija zaštite okoliša direktno ili indirektno utječe na druge sektorske strategije i politike, kao što su npr. prostorno planiranje, energetska strategija, strategija poljoprivrede, strategija korištenja mineralnih sirovina, upravljanje vodama, pa do kurikuluma za obrazovanje. Svi relevantni resori moraju biti umreženi, uvezani i koordinirani.

U konačnici, važan je doprinos kantona koji će se u kasnijim fazama uključiti sa kantonalnim akcionim planovima. Sve ovo doprinjet će kreiranju što bolje Strategije zaštite okoliša čije usvajanje se očekuje sredinom 2022. godine, nakon čega će postati i obvezujuća. To znači da ćemo se iste svi morati pridržavati, ne samo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, već i sve institucije koje su u akcionom planu prepoznate kao realizatori određenih aktivnosti.

 Kako bi opisali saradnju Federalnog ministarstva okoliša i turizma sa nevladinim sektorom?

Nevladin sektor ima veliki značaj za razvoj civilnog društva, vladavinu prava, te u skladu sa  područjem djelovanja uključuju se u rješavanje različitih problema u društvu, pa tako i pitanja okoliša. Vladine institucije i nevladin sektor imaju potrebu za uspostavljanjem partnerskih odnosa u cilju efikasnijeg rješavanja širokog spektra problema kroz realizaciju zajedničkih projekata ili prenosom određenih usluga iz javnog na nevladin sektor, što uključuje ulogu i odgovornost nevladinih organzacija za postizanje transparentnost u radu i djelovanju.

Uspostavljanje funkcionalne saradnje između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i nevladinog sektora, bazirane na partnerskim odnosima, jedan je od bitnih prioriteta. Općenito je vrlo važno učešće javnosti, uključujući i nevladine organizacije, u svim pitanjima zaštite okoliša, a i sam naš sistem predviđa njihovo učešće što je bazirano na načelima Arhuske  konvenciju o pristupu okolišnim informacijama i pravosuđu, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala.

Nevladin sektor je naš snažan partner, kako na nivou definiranja određenih propisa ili izrade strategija kao što je BiH ESAP 2030+, tako i u određenim administrativnim procedurama i drugim pitanjima. Veoma je važno da odnos između vladinog i nevladinog sektora bude transparentan i otvoren, a da podaci o stanju okoliša budu vidljivi, pravovremeni, pouzdani, tačni i dostupni svim zainteresovanim stranama. Federalno ministarstvo okoliša i turizma kontinuirano radi na jačanju odnosa sa nevladinim sektorom, te ga poziva i uključuje u aktivnosti i projekte koji imaju za cilj unapređenje okoliša.

BiH obiluje prirodnim ljepotama. Koja su za Vas “must see” destinacije koje bi preporučili našim čitateljima i čitateljkama i zašto? 

Istina, BiH je zaista bogata nestvarno lijepim prirodnim područjima, te je jako teško izdvojiti samo neka. Ipak, za mene je posebna destinacija Nacionalni park „Una“ sa svim svojim sadržajima i ponudom. Izdvojio bih i kao posebno lijepo i područje Prenja i Neretve, za koje sam emotivno vezan, ali i Zelengoru, Tjentište i Sutjesku koji obiluju bogatom florom i faunom i prirodnim ljepotama, jedinstvenim u Evropi.

Intervju je objavljen 25. februara 2022. godine na portalu Avaz.ba.