Bosna i Hercegovina (BiH) je poznata po svojim prirodnim ljepotama, prašumama, plavim rijekama i živopisnim jezerima koje nastanjuje jedna od najbrojnijih zajednica različitih biljaka i životinja u Evropi.

Pogledajte ovaj kratki film u kojem su prikazani prekrasni predjeli i prirodna blaga koje treba zaštititi.

Bosna i Hercegovina uskoro dobija svoju prvu strategiju okoliša

“Ja zaista mislim da svi imamo pravo da udišemo čist zrak i živimo u zdravoj i lijepoj životnoj sredini. Rješenja postoje, ona su tu oko nas. I ne zaboravite da promjene kreću od nas samih.” Jedna od protagonistkinja u filmu je Mirela Laković, umjetnica iz BiH.

Nakon dvije godine rada na pripremi, BiH je na putu da dobije svoju prvu državnu strategiju okoliša. Ovaj dokument će biti ključni instrument koji će nadležni organi u BiH koristiti za unapređenje okoliša, ali i zdravlja i blagostanja građana/ki ove zemlje. SEI je pružao podršku BiH tokom cijelog procesa sarađujući na izradi strategije okoliša.

U filmu se postavlja pitanje jesmo li spremni preuzeti odgovornost za ekološke probleme koje stvaramo. “Mogu li građani/ke BiH postati pravi saveznici prirode?” jedno je od pitanja postavljenih u filmu. Protagonisti/iskinje filma su poznate ličnosti iz BiH koje govore o problemima u okolišu koje su izazvali ljudi. Ovi “protagonisti/kinje” filma pozvani/e su da govore o okolišu kako bi potakli/e gledatelje/ice da saznaju više o okolišu, načinu zaštite okoliša i načinu na koji mogu utjecati na stanje kroz aktivnosti koje provode u svojim sredinama ili na nivou politike.

“Film ima klasičnu narativnu strukturu. U prvom dijelu se gledatelji/ce upoznaju s prekrasnim predjelima i draguljima prirode u Bosni i Hercegovini, dok u drugom dijelu poznate ličnosti ukazuju na probleme u okolišu s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, s namjerom da podstaknu emocionalni angažman kod građana/ki,” pojasnila je Anneli Sundin, glavna službenica za komunikacije na projektu za izradu Strategije i akcionog plana okoliša BiH 2030+ (ESAP BiH 2030+) u SEI-u. “U trećem i ujedno posljednjem dijelu, možemo poslušati razgovor u kojem se pojašnjava da je nova strategija okoliša, s naglaskom na cirkularnu ekonomiju i dekarbonizaciju, predstavljena kao rješenje za prevazilaženje ovih problema.”

“Vrijeme je da BiH pređe na cirkularnu ekonomiju, kojom se pristup uzmi-upotrijebi-baci mijenja pristupom ponovne upotrebe resursa,” kazala je Lana Pudar, vrhunska plivačica BiH, protagonistkinja filma.

Javne konsultacije u punom zamahu

Za izradu ESAP-a odabran je participativni pristup, što znači da su u proces uključene sve relevantne institucije, šira javnost i privatni sektor, organizacije civilnog društva, kao i struka iz ove oblasti u BiH. Naredni korak je stavljanje strategije na uvid građanima/kama. Ovo je izvrsna prilika za sve koji su zainteresirani za očuvanje okoliša da dostave svoje reakcije na program politike zaštite okoliša u BiH za narednih deset godina. Informacije o javnim konsultacijama dostupne su na internet stranici projekta.

Film je stavljen na raspolaganje medijima u BiH istovremeno s početkom javnih konsultacija s ciljem da ohrabri građane/ke da se uključe u proces. “Opredijelili smo se za format filma, smatrajući da je to najbolji način da uključimo i motivišemo građane/ke da se angažuju i djeluju, da probudimo njihovu znatiželju o svijetu koji ih okružuje i podstaknemo ih da zahtijevaju više od donosilaca odluka,” kazao je Bernardas Padegimas, stručnjak za upravljanje projektima u SEI-u, koji vodi projekat za izradu ESAP-a BiH 2030+. “Nadamo se da ćemo imati priliku prikazivati ovaj film i razgovarati o okolišu u različitim kontekstima u BiH, sa školskom djecom, na film festivalu i online.”

Proces izrade ovog dokumenta također je doprinio međusobnom uvažavanju i jednakosti u smislu rodne ravnopravnosti, nacionalnosti i vjerske pripadnosti, bez obzira na životne uslove i prihod. “Ključno je prepoznati da objektiv rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva podrazumijeva mnogo više od same jednakosti između spolova i da obuhvata i druge društvene aspekte koji su jednako relevantni za politiku okoliša, kao što su starosna dob, etnička pripadnost, mjesto življenja i invaliditet,” kazala je Claudia Strambo, saradnica za istraživanja na projektu za izradu ESAP-a BiH 2030+.

Ukoliko želite saznati više o načinu na koji su povezana pitanja okoliša i društveni aspekti, te kako je ova povezanost uvažena u procesu izrade strategije, možete pregledati seriju publikacija koje su objavljene tokom projektnog perioda na ovoj internet stranici.

“Ako uspješno dovedemo ekološku tranziciju na sami vrh političkog programa, razvoj BiH možemo zasnovati na zaštiti okoliša: od otvaranja novih radnih mjesta do odgovora na pandemiju korona virusa, energetsku krizu i druge izazove.” kazao je Sanjin Avdić, koordinator projekta ESAP BiH 2030+.