Znate li šta je upravljanje okolišem? Upravljanje okolišem je sistematičan i složen proces koji osigurava da društvo sa svojim ljudima, industrijama i kompanijama brine o okolišu u smislu regulacije i zaštite. Da bi se podržalo i poboljšalo upravljanje okolišem u Bosni i Hercegovini, Strategija i Akcioni plan za zaštitu okoliša (projekat BiH ESAP 2030+) imaju za cilj rješavanje pitanja upravljanja okolišem. Projektne stručnjakine mr.sc. Maja Maretić Tiro i mr.sc. Snežana Mišić Mihajlović govore o izazovima i mogućnostima u vezi sa sistemima upravljanja okolišem u BiH.

Šta uključuje tematsko područje upravljanja okolišem i zašto je ovo područje važno?

Upravljanje okolišem je posebna tema unutar politike okoliša EU. Stoga je uključeno u ESAP projekat, pored tematskih područja voda, otpad, biološka raznolikost i očuvanje prirode, kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija, hemijska sigurnost i buka i upravljanje resursima. Tema upravljanja okolišem pokriva tzv. horizontalna područja politike: upravljanje podacima, praćenje, procjenu okoliša, izdavanje dozvola i provedbu. U praksi upravljanje okolišem pomaže vladama da uspostave politike, strukture i procese koji olakšavaju odgovarajuće planiranje, strateško upravljanje i provođenje akcija u svim područjima zaštite okoliša.

Osnovni ciljevi i smjernice za integrirano upravljanje okolišem smatraju se standardnim zahtjevima za politike okoliša na svim nivoima vlasti BiH. Stoga su ESAP aktivnosti osmišljene tako da integriraju strateške ciljeve i smjernice za upravljanje okolišem, koji će biti potvrđeni od strane upravljačkih tijela i odobreni od strane odgovarajućih vlasti.

Možete li opisati neke od alata ili mehanizama za upravljanje okolišem koje danas koriste vlasti u BiH?

Vlade se bave utjecajem na okoliš raznim instrumentima, od međunarodnih sporazuma do državnih i lokalnih upravljačkih akata, koji imaju za cilj kontrolisati, podstaći ili nadzirati utjecaj na okoliš i održivost.

Vlasti u BiH imaju brojne mehanizme za regulisanje ekološkog ponašanja kompanija i javnosti, tzv. regulatorne instrumente. Tu spadaju, na primjer: međunarodne konvencije i ugovori, zakoni i propisi, politike i programi, dozvole i licenciranje, praćenje i kontrola, procjene utjecaja na okoliš, strateške procjene okoliša, kanali za širenje informacija o okolišu, mehanizmi za učešće građana u pitanjima okoliša i međuinstitucionalna koordinacija.

Pored regulatornih instrumenata, postoje i ekonomski instrumenti ili tzv. tržišno zasnovani instrumenti (npr. ekološke takse i porezi, te šeme za trgovanja emisijama) i dobrovoljni instrumenti, kao što su sistemi upravljanja okolišem, dobrovoljni ugovori (npr. između javnih i privatnih institucija) i šeme nagrađivanja.

Koji su glavni izazovi u vezi sa upravljanjem okolišem u BiH?

Glavni izazovi iz perspektive upravljanja okolišem u kontekstu BiH dijelom su povezani s prilično niskim stepenom usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (acquis – zbirka svih zakona o okolišu u okviru zakonodavstva EU). Također, nedostaju dovoljni institucionalni kapaciteti za implementaciju politika i projekata u oblasti zaštite okoliša, nerazvijeni sistemi praćenja, upravljanja podacima i izvještavanja, kao i slaba saradnja među akterima iz javnog, civilnog i privatnog sektora u smislu postizanja ciljeva zaštite okoliša.

Kako ESAP planira jačanje sistema upravljanja okolišem u BiH?

ESAP će pružiti inovativniji i sveobuhvatniji strateški okvir za implementaciju i napredak postojećih alata i mehanizama, kao i za dizajn i uvođenje novih alata.

Strategije zaštite okoliša i akcioni planovi svih nivoa vlasti BiH sadržavat će ciljeve i mjere posebno povezane s jačanjem sistema upravljanja okolišem. Stoga se glavna poboljšanja očekuju u smislu većeg stepena usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u oblasti zaštite okoliša, jačih institucionalnih kapaciteta, funkcionalne međusektorske saradnje i uspostavljanja efikasnih sistema praćenja i izvještavanja u BiH.

Svakog 5. juna ljudi širom svijeta obilježavaju Svjetski dan zaštite okoliša. Ove godine fokus je na obnovi ekosistema. Kakva je trenutna situacija u vezi s obnavljanjem ekosistema u BiH i smatrate li da su potrebni neki dalji pomaci?

Svaka izravna prijetnja degradaciji ili gubitku biološke raznolikosti može imati nekoliko pokretača. Najozbiljniji pritisci na biološku raznolikost u BiH uključuju: prenamjenu staništa, prekomjerno iskorištavanje resursa, zagađenje, klimatske promjene, invazivne vrste i antropogene akcije i aktivnosti ekonomskog razvoja, kao i loše upravljanje otpadom, prekomjernu i ilegalnu sječu i proizvodnju energije.

Usvajanje i provođenje dokumenata prostornog planiranja na svim nivoima u BiH je za sada sporo, što je rezultiralo nekontrolisanom urbanizacijom i fragmentacijom. S tim u vezi je došlo do gubitka poljoprivrednog zemljišta, šuma, močvara i staništa drugih vrsta. Što se tiče degradacije i usitnjavanja zemljišta, to se događa zbog urbanizacije, izgradnje infrastrukturnih objekata, požara, erozije, ispuštanja zagađivača u zemljište i nelegalne gradnje objekata.

Također, klimatske promjene su u različitim izvještajima identifikovane kao jedna od najvećih prijetnji biodiverzitetu u BiH. Osjetljivost ekosistema na efekte klimatskih promjena povećana je usljed njihovog poremećenog stanja, usitnjenosti i različitih antropogenih utjecaja. Klimatske promjene pokazuju svoj utjecaj na biljke i biljne zajednice, što se prvo može primijetiti promjenama u fazama godišnjeg životnog ciklusa. Također, vidimo promjene u raspodjeli populacija i vrsta, kao i u funkcionisanju ekosistema.

Mjere za obnovu ekosistema i ublažavanje klimatskih promjena su od najveće važnosti, posebno za poljoprivredne i šumarske ekosisteme. Hitna akcija za borbu protiv utjecaja klimatskih promjena zahtijeva mjere, npr. primjenom rješenja zasnovanih na prirodi (“nature-based solution” – NBS) u ključnim sektorima za postizanje obnove ekosistema. Na ovaj način možemo održavati relevantne usluge ekosistema za društvo i za dobrobit ljudi. Poseban naglasak treba dati močvarnim područjima, posebno onim koja su već pod zaštitom – ali ako se mjere obnove ne uvedu uskoro, vrijednosti biološke raznolikosti mogu se trajno izgubiti.

Obnova ekosistema zaslužuje veću pažnju vlasti na svim nivoima u BiH, kao i usklađeno djelovanje svih segmenata društva. Svjetski dan zaštite okoliša 2021. dobra je prilika za promociju potrebe za snažnim akcijama, od kojih su neke obrađene u ESAP-ovoj tematskoj grupi “biološka raznolikost i očuvanje prirode“.

Važno je napomenuti da se svijest javnosti povećava. Obrazovne aktivnosti, uključujući one organizovane povodom važnih dana vezanih za zaštitu okoliša, spadaju u alate za upravljanje okolišem. Na ovaj način upravljanje okolišem podržava promjene u ponašanju i promovira djelotvornije izbore politika.

ESAP se zasniva na participativnom pristupu, što znači da su relevantne institucije, javnost, privatni sektor i organizacije civilnog društva, kao i profesionalna zajednica u BiH uključeni u proces. Da li je participativni pristup također važan za provođenje Strategije i Akcionog plana?

Zaista, participativni pristup je posebno važan u ESAP procesu i očekuje se da će omogućiti efikasno provođenje strategija i akcionih planova na svim nivoima vlasti. Tokom razvoja ESAP dokumenata, participativni pristup će olakšati različite načine prikupljanja podataka i znanja o ekološkim problemima i različitim rješenjima. Ovo na kraju povećava vjerovatnoću da će mnogi učesnici osjetiti vlasništvo nad urađenim dokumentima, te da će podržati i učestvovati u njihovom provođenju.

Očekuje se da će efekti participativnog pristupa u kreiranju ESAP-a biti vidljivi nakon završetka procesa izrade dokumenata u obliku novih ili ojačanih veza među učesnicima. Svi uključeni prolaze kroz intenzivno kolektivno učenje i stiču veće razumijevanje svrhe politika zaštite okoliša i saradnje više učesnika, što u konačnici treba osigurati bolje postizanje pozitivnih rezultata u zaštiti okoliša.

Više o projektu BiH ESAP 2030+

Primarni cilj projekta BiH ESAP 2030+ je podržati vlasti Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) u razvoju strategija zaštite okoliša. ESAP dokument sadržavat će strategije zaštite okoliša i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoročno, projekt će poboljšati okoliš u BiH i podržati BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Sadržaj ESAP-a BiH odnosit će se na sljedećih sedam EU područja pravne stečevine okoliša: voda; otpad; biološka raznolikost i očuvanje prirode; kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija; hemijska bezbjednost i buka; upravljanje resursima i upravljanje okolišem.

Projekt ESAP BiH provodi Štokholmski institut za okoliš (SEI) uz podršku Ambasade Švedske u BiH.

Intervju je inicijalno objavljen 07. juna 2021. godine na portalu Hercegovina.info.