Kaja Peterson iz predstavništva SEI-a u Tallinu posjetila je Bosnu i Hercegovinu 2017. godine, gdje je kao članica grupe međunarodnih stručnjaka učestvovala u pregledu stanja okoliša/životne sredine UN-a. U ovom intervjuu govori o tome zašto se provodi ovaj pregled i o svom iskustvu u okviru ovog procesa.
P: Nedavno ste boravili u Bosni i Hercegovini kao članica tima za pregled stanja okoliša/životne sredine UN-a u BiH. Šta je zapravo pregled stanja okoliša/životne sredine?
KP: Pregled stanja okoliša/životne sredine ili pregled stanja periodično provodi Ekonomska komisija za Evropu Ujedinjenih nacija (UNECE) za partnerske države koje nisu članice OECD-a. Inicijativa dolazi od samih država koje se obraćaju UN-u i zaključuju bilateralni sporazum.
Preglede provode timovi nezavisnih stručnjaka koji razmatraju odabrane sektore (dogovorene između vlade dotične države i UN-a). U slučaju Bosne i Hercegovine prioritet je bio transpozicija propisa EU u oblasti okoliša/životne sredine.
Obzirom na ovo, svaki izvještaj o pregledu stanja je u izvjesnoj mjeri jedinstven, iako postoji utvrđena standardna struktura za preglede kao i za izvještaje, kao što su poglavlje o politici, o provođenju zakona, o stanju različitih oblasti okoliša/životne sredine. Nedavno su dodata poglavlja o klimatskim promjenama i ciljevima održivog razvoja (SDG).
Osnovna pitanja koja se postavljaju prilikom pregleda su: šta se promijenilo od posljednjeg pregleda (koji je u konkretnom slučaju proveden 2010. godine) i koje korake je države preduzela s ciljem provođenja preporuka iz prethodnog izvještaja?
P: U čemu se ogleda važnost ovog procesa pregleda?
KP: Kao i svaki proces eksterne revizije, ovaj pregled dotičnoj državi osigurava objektivan uvid u aktivnosti koje provode u oblasti okoliša/životne sredine.
P: Šta je bila Vaša uloga u timu za pregled stanja?
KP: Svaki član/ica tima zadužen je za jedan dio izvještaja o pregledu stanja. Ja sam bila odgovorna za poglavlje o izdavanju okolinskih/ekoloških dozvola, procjenu okoliša/životne sredine i provođenju zakona u ovoj oblasti.
P: Kako je proces pregleda izgledao u praksi?
Misija u Bosni i Hercegovini je trajala 10 dana i u okviru ove misije su obavljeni razgovori sa mnogim službenicima/cama u različitim dijelovima države. Obišli smo prilično mnogo mjesta kako bi smo razgovarali sa službenicima/cama u ministarstvima, relevantnim agencijama i inspektoratima.
Zadatak je bio složen i zbog same činjenice da se Bosna i Hercegovina sastoji od tri entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i mala jedinica Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. Sve tri jedinice imaju svoje političko rukovodstvo i različit sistem uprave i pravni sistem.
Morali smo uzeti u obzir i razlike između različitih regija, koje su posebno izražene u pogledu zakona i različitih institucija koje ih provode.
P: Veoma ste aktivno uključeni u rad na provedbi ciljeva održivog razvoja (SDG) u Estoniji. Na koji način se ovi ciljevi razmatraju u procesu pregleda?
KP: Na primjer, u poglavlju za koje sam bila zadužena, UNECE je od mene tražio da posebnu pažnju obratim na cilj 12, održiva potrošnja i proizvodnja. To je značilo da treba ocijeniti koje institucije u BiH su nadležne za ekološke oznake ili označavanje proizvoda prema Sistemu ekološkog upravljanja i revizije EU (EMAS). Sve u svemu, to je značilo sagledavanje mehanizama za realizaciju ciljeva održivog razvoja sa institucionalnog stanovišta.
P: Koji su naredni koraci?
KP: UNECE će pregledati nalaze grupe stručnjaka, koherentnost i usklađenost poglavlja. Nacrt se zatim ponovo šalje nama na pregled, a zatim dotičnoj državi radi izmjena i ispravljanja grešaka. Sve u svemu, pregled je dugotrajan proces. Po pripremi konačnog dokumenta u Bosni i Hercegovini će biti organizovana konferencija za medije na kojoj će biti predstavljeni zaključci pregleda. Sam izvještaj se postavlja na stranicu UNECE website.
P: Šta se može naučiti učešćem u pregledu?
KP: Uvijek je interesantno pratiti evoluciju pitanja okoliša/životne sredine u jednoj zemlji. Svako obično poredi datu situaciju sa situacijom u svojoj zemlji ili na nivou EU, gdje je stanje u različitim oblastima okoliša/životne sredine prilično slično u različitima državama članicama, za razliku od socijalne ili poreske oblasti.
U procesu pregleda, službenici su nam također govorili o transpoziciji propisa EU o oblasti okoliša/životne sredine u njihov sistem, koja se odvija u okviru nastojanja BiH da postane članica EU. Generalno smatram da je pregled najvažniji podsticaj da se u jednoj državi da prioritet pitanjima okoliša/životne sredine. Ali, s druge strane, još mnogo toga treba uraditi, naročito s obzirom na složenu strukturu uprave ove države.
Autor teksta:
Helen Saarniit
