U Bosni i Hercegovini (BiH) je izloženost štetnim hemikalijama jedan od rizika iz okoliša koji su naročito opasni za zdravlje ljudi. Međutim, veoma je važno napomenuti da se izloženost hemikalijama i njihovo djelovanje na ljude mogu biti promjenjivi u zavisnosti od rodne pripadnosti, zanimanja, mjesta življenja, starosne dobi i zdravstvenog stanja pojedinaca/ki. Zbog toga se prilikom kreiranja politike okoliša mora uzeti u obzir da su određene grupe društva osjetljivije od ostalih.

Štetne hemikalije su prisutne gotovo svuda – u hrani, kozmetičkim proizvodima, elektronskim uređajima i sredstvima za čišćenje – a mogu se unijeti u organizam na različite načine, na primjer, udisanjem, putem kontakta s kožom, ishrane, ili ubrizgavanjem. Negativan utjecaj hemikalija jednako pogađa ljude i prirodno okruženje. Istraživanja pokazuju da su u BiH opasne hemikalije i tvari već prisutne u vodi, tlu i hrani. Uzrok zagađenosti su uglavnom neadekvatno odlaganje komunalnog i industrijskog otpada, otpada iz rudnika i bolnica, nepostojanje pogona za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije iz kojih se voda ispušta direktno u vodna tijela. Dugotrajna, kontinuirana izloženost opasnim hemikalijama u vodi, hrani, tlu i zraku može uzrokovati različite zdravstvene probleme, kao što su oštećenja reproduktivnog, imunološkog i neurološkog sistema, rak i oštećenja pojedinih organa.

Međutim, efekat štetnih hemikalija na ljude može biti dalekosežniji od samog negativnog učinka na zdravlje. Na primjer, može dovesti do umanjene radne sposobnosti i gubitka prihoda, povećanja troškova zdravstvene zaštite, te čak i do gubitka prihoda uslijed smrti člana/ce domaćinstva. Postoje brojni razlozi zašto su određene grupe društva osjetljivije na štetan utjecaj hemikalija od drugih. Neke grupe su osjetljivije zbog narušenog zdravlja ili ograničene mogućnosti zaštite od izlaganja hemikalijama. Postoje i socijalni faktori kao što su mjesto gdje rade i žive, zbog čega su neke grupe stalno izložene utjecaju opasnih hemikalija. Drugi socijalni faktori, kao što je pristup zdravstvenoj zaštiti, također određuju sposobnost različitih grupa da se nose sa zdravstvenim problemima povezanim sa utjecajem hemikalija.

Šta treba uzeti u obzir u politici

Zato razmatranje interakcije između hemijske sigurnosti i rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva (GESEP) treba biti bolje integrirano u kreiranje politike. Zbog formalnih i neformalnih društvenih normi i ponašanja, izloženost i način na koji se različite grupe suočavaju s utjecajem hemijskih tvari nisu jednaki. Isto tako će uvijek biti prisutne određene fiziološke razlike koje određuju u kojoj su mjeri različite grupe podložne štetnom utjecaju izlaganja hemikalijama. Politikama se ne mogu ukloniti fiziološke razlike, ali se one mogu uzeti u obzir prilikom procjene rizika i određivanja prihvatljivog nivoa izloženosti s ciljem zaštite relevantnih osjetljivih grupa.

Izrada nove strategije i akcionog plana za BiH

U procesu izrade nove strategije zaštite okoliša i akcionog plana Bosne i Hercegovine (ESAP BiH 2030+) je međusobna povezanost hemijske sigurnosti i društvenih aspekata prepoznata na nekoliko načina i uzeta u razmatranje u ranoj fazi procesa.
Radna grupa za hemijsku sigurnost, čiji su članovi/ce predstavnici/e različitih zainteresiranih strana i stručnjaci/kinje iz različitih sektora koji učestvuju u pripremi ESAP-a BiH na različitim nivoima vlasti, na redovnim sastancima raspravlja o izazovima i problemima sa kojima se suočava BiH, kao i potrebnim mjerama i aktivnostima.

Jedna od stručnjakinja u oblasti hemijske sigurnosti i buke, Melina Džajić – Valjevac, naglasila je da su svi/e članovi/ce radne grupe saglasni/e da postoji potreba za prikupljanjem relevantnih podataka u vezi sa posljedicama izloženosti stanovništva hemikalijama i hemijskim proizvodima, kao što su akutno trovanje ili hronična oboljenja koja su posljedica kontinuirane izloženosti. Na primjer, iako je općepoznata činjenica da su žene podložnije mogućem negativnom utjecaju upotrebe hemikalija u proizvodima za domaćinstvo i kozmetičkim preparatima, u BiH ne postoje relevantni podaci o ovome.

“Trenutno zdravstveni centri u BiH ne vode propisnu evidenciju o određenim oboljenjima koja bi mogla biti povezana s kontinuiranim izlaganjem hemikalijama ili hemijskim proizvodima. Zbog toga se ne donose ni mjere za suzbijanje dodatnog rizika od akutnog ili hroničnog trovanja. Akutno trovanje se obično evidentira pod istom šifrom kao opće povrede,” kazala je Džajić – Valjevac.

Drugi stručnjak u oblasti hemijske sigurnosti i buke, Borislav Malinović, istakao je kako su članovi/ce radne grupe također naglasili/e važnost jačanja svijesti građana/ki o važnosti čitanja uputstava i upozorenja na ambalaži hemijskih proizvoda koja su napisana u skladu sa propisima o klasifikaciji, označavanju i pakovanju (CLP). CLP je uredba Evropske unije iz 2008. godine kojom su uređeni sistematizacija, klasifikacija i pakovanje hemijskih tvari i spojeva. Naročito važna su uputstva za upotrebu na ambalaži hemijskih proizvoda koji su u koncentriranim količinama.

“U trenutnoj situaciji pandemije virusa Covid-19, značajno je izražena opasnost od trovanja biocidima koji se koriste za dezinfekcijska sredstva. Ova opasnost je naročito naglašena kod osoba koje rade na održavanju čistoće u različitim ustanovama. Poznato je da ove poslove uglavnom obavljaju žene i osobe s nižim nivoom obrazovanja koje imaju niža primanja. Zaposlenici/e moraju biti upoznati/e sa propisnim načinom rukovanja i korištenja ovih hemikalija koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme ukoliko se nepropisno koriste. Nepropisna primjena ovih hemikalija je posebno opasna kod djece mlađe od šest godina,” kazao je Malinović.

Prednost razmjene znanja

Pored nekoliko sastanaka radnih grupa, održani su i različiti webinari s ciljem jačanja kapaciteta, te kako bi se domaćim stručnjacima/kinjama pružila prilika da razmjene saznanja, međusobno i sa stručnjacima/kinjama koji rade na sličnim pitanjima u drugim zemljama.

Na webinaru na temu pitanja GESEP-a su Jasminka Ranđelović i Valentina Mart iz Alternative za bezbjednije hemikalije (ALHem), organizacije koja radi u Srbiji, ponudile dublji uvid u hemijsku sigurnost. Objasnile su kako rodna pripadnost i starosna dob mogu odrediti stepen izloženosti hemikalijama i njihov učinak na zdravlje s obzirom na biološke i društvene faktore. Rodne norme određuju uloge muškaraca i žena u domaćinstvu, poslove koje obavljaju i shodno tome izloženost različitim vrstama hemikalija. Ponudile su i primjere mogućih zdravstvenih posljedica izloženosti hemikalijama koje su rodno uslovljene, kao što su rak jajnika, grudi, testisa i prostate. Posebno su naglasile utjecaj izloženosti hemikalijama na fetuse i djecu.

Pored rodne pripadnosti i starosne dobi, stručnjakinje su naglasile da društveni status također može imati utjecaja na izloženost hemikalijama, a u tom smislu su spomenule prehrambene navike i kvalitet stambenog prostora.

Na drugom webinaru o hemijskoj sigurnosti, predstavnici/ce Švedske agencije za hemikalije su naglasili/e da je, s obzirom na različit utjecaj hemikalija na različite osjetljive grupe, važnije staviti akcenat na prevenciju nego na pokušaje saniranja nastale štetu. Potrebno je provoditi ciljane kampanje jačanja svijesti za grupe koje su podložnije utjecajima zagađenosti hemikalijama iz perspektive njihovog okruženja i zanimanja. Također je od suštinske važnosti osigurati bolji pristup informacijama o opasnostima i mjerama predostrožnosti, kao i promociju sigurne upotrebe hemikalija i postepeno izbacivanje iz upotrebe opasnih hemikalija.

Važni naredni koraci

Još jedan važan korak je osiguranje relevantnih rješenja na nivou politike. Stručnjaci/kinje su naglasili/e važnost biološkog praćenja s obzirom na neraspoloživost razvrstanih podataka o utjecajima izloženosti hemikalijama na zdravlje, kao i potrebu razumijevanja da politike koje su rodno neutralne nisu jednako korisne za muškarce i žene.

Sveobuhvatno mapiranje i procjena žarišta zagađenosti hemikalijama i bukom i prikupljanje razvrstanih podataka o izloženosti na radnom mjestu i u okruženju od ključne su važnosti za identifikaciju i zaštitu ugroženog stanovništva. Razvrstani podaci sa opširnim geografskim odrednicama neophodni su za utvrđivanje okolišnih nejednakosti, ali za njihovo rješavanje intervencije na nivou politike moraju biti osmišljene na osnovu podataka.  Pored toga, s ciljem smanjenja izloženosti štetnim hemikalijama, od ključne je važnosti unaprijediti standarde života marginaliziranog stanovništva, riješiti problem prihodovnog siromaštva i ojačati vidljivost i glas grupa u nepovoljnom položaju.

Podatke o nenamjernom trovanju treba razvrstati po rodnoj pripadnosti i starosnoj dobi, dodala je Džajić – Valjevac.

“Ovo je ključni prvi korak u integraciji pitanja GESEP-a u sektorsku politiku u BiH zbog toga što će omogućiti planiranje s težištem na aktivnostima na sprečavanju rizika od štetnog utjecaja hemikalija i hemijskih proizvoda,” naglasila je. “S druge strane, BiH će biti u situaciji da ove podatke upoređuje sa podacima iz drugim članicama SZO-a i da ih koristi u različitim istraživačkim programima kada i ukoliko ovaj pokazatelj ukaže na značajne razlike.”

Zahvaljujući participativnom pristupu izradi strategije i akcionog plana okoliša, nacrt poglavlja o hemijskoj sigurnosti u ESAP-u BiH 2030+ uključuje nekoliko mjera u pogledu pitanja GESEP-a. Ove mjere se uglavnom tiču prikupljanja razvrstanih podataka o izloženosti.

Ovo je važan korak u pravcu unapređenja situacije u kreiranju sektorskih politika budući da je ESAP BiH 2030+ prvi dokument u kojem se istovremeno rješava problematika na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Cilj je da ovaj dokument bude prekretnica u praksi izrade sektorskih politika i planiranju zaštite okoliša u narednih 10 godina.

Više informacija:

Saznajte više o sistemima upravljanja otpadom i socijalnoj jednakosti u sažetku razmatranja “Hemijska sigurnost i buka u Bosni i Hercegovini kroz objektiv rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i smanjenja siromaštva“.

Više o ovoj temi, kao i međupovezanosti sa GESEP i drugim problemima okoliša/životne sredine je dostupno na ovom LINK-u.