Prvom sastanku, koji je okupio radne grupe na nivou BiH, prisustvovalo je više od 100 učesnika iz različitih tematskih oblasti ESAP-a (voda, otpad, biološka raznolikost i zaštita prirode, kvalitet zraka, klimatske promjene i energija, hemijska sigurnost i buka, upravljanje resursima, upravljanje okolišem). Bilo je veoma napeto, budući da je ovo vjerovatno bio prvi virtuelni sastanak tako velikih razmjera u političkoj historiji BiH.

Željeni ishod sastanka bilo je razmatranje najvažnijih izazova i ciljeva u navedenim oblastima okoliša, koje predstavljaju sastavni dio strategije i akcionog plana okoliša.

Sastanak je otvoren obraćanjem Ljiljane Lovrić, pomoćnice ministra u MVTEO-u, koja je kazala kako će ovo biti ključni dokument za BiH, te pojasnila strukturu samog projekta:

”Projekat je započeo nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma između Švedske ambasade i SEI-a u oktobru 2019.godine. Mogu se izdvojiti tri najvažnije faze: U polaznoj fazi su odabrani stručnjaci i imenovani članovi Upravnog odbora i sl. Sada smo u drugoj fazi projekta: izrada strategije i akcionog plana okoliša na svim nivoima BiH. Treća faza je primopredaja dokumenta na svim nivoima vlasti u BiH. ”

Bernardas Padegimas, voditelj projekta za izradu ESAP-a BiH 2030+ je učesnicima dodatno približio strukturu projekta i naglasio važnost integracije aspekata rodne ravnopravnosti, siromaštva i društvene nejednakosti:

“Moramo osigurati da se u projektu uistinu vodi računa o aspektima rodne ravnopravnosti, siromaštva i društvene nejednakosti (skraćeno GESEP). Vjerujemo da ćemo tako implementacijom ovog dokumenta na nivou politike osigurati integraciju mjera vezanih za pitanja GESEP-a u Bosni i Hercegovini.”

Također je objasnio zašto je važno okupiti širok spektar učesnika iz društvene zajednice, kao i da svaka grupa ima predstavnike različitih sektora i profesija, iz akademske zajednice, poslovnog sektora, javnih organa.

Kratak pregled rada tematske grupe za kvalitet zraka, klimatske promjene i energiju

Grupa čija je čije je težište razmatranje oblasti kvaliteta zraka, klimatskih promjena i energije, jedna je od 7 radnih grupa, a u nastavku teksta dajemo kratak pregled nekih pitanja koja su razmatrali. Profesor Azrudin Husika, zajedno sa profesorom Goranom Trbićem, predvodi aktivnosti radne grupe za kvalitet zraka, klimatske promjene i energiju, a diskusiju na ovom sastanku je moderirao dr. Husika. Radi se o veoma širokoj tematskoj oblasti koja obuhvata više pitanja i problema. Sastanku su prisustvovala 23 učesnika. Na početku je učesnicima predstavljen pregled analize stanja koja je urađena za ovo tematsko područje.

“Svjesni smo klimatskih promjena i svjesni njihovog negativnog uticaja na BiH i okruženje na Balkanu. Zabilježili smo porast padavina, oluja, poplava, suša. Svake godine imamo sušu ili poplavu.

Izradili smo scenarije klimatskih promjena koji nam govore da će krajem ovog stoljeća ove ekstremne pojave biti još izraženije prisutne. Iz tog razloga je nužno klimatske promjene u cijelosti integrirati u ovu strategiju.
– Profesor dr. Goran Trbić

Neki od najvažnijih problema

Učesnici su naglasili zagađenost zraka kao jedan od najurgentnijih okolišnih problema u Bosni i Hercegovini, naročito u zimskom periodu. Najvažniji uzrok ovog problema je sagorijevanje goriva lošeg kvaliteta, posebno uglja sa visokim sadržajem sumpora. Prilikom rješavanja ovog problema neophodno je uzeti u obzir da je energetsko siromaštvo ključni izazov u zemlji, što znači da si mnogi građani ne mogu priuštiti čistija goriva, centralno grijanje i grijanje na prirodni plin, toplotne pumpe ili moderne tehnologije na biomasu. Problemi sa prostornim uređenjem i nelegalnom izgradnjom kuća bez odgovarajuće termoizolacije dodatno otežavaju situaciju.

Još jedan problem o kojem je bilo riječi su ograničenja sistema za praćenje kvaliteta zraka i izvještavanje o emisijama. Velika područja BiH nisu obuhvaćena sistemom stanica za praćenje kvaliteta zraka.

Također je konstatiran nedostatak kapaciteta za provedbu postojećih pravnih propisa kao i inspekcija i kontrola koje bi potvrdile da BiH ispunjava uslove propisane okolinskim dozvolama.

U ovom krugu sastanaka RG nije ostavljeno mnogo vremena za razmatranje ciljeva (pod-ciljeva u budućem ESAP-u), međutim, neki učesnici su spomenuli da bi edukacija javnosti i jačanje svijesti trebali biti među krajnjim ciljevima na nivou zadatka. Drugi su zastupali stanovište da bi se transpozicija direktiva EU u domaće zakone trebala smatrati posebnim ciljem.

Šta slijedi?

Do 9. oktobra će članovi grupa dostaviti prijedloge izazova, ciljeva i mjera za ESAP. Drugi sastanak RG bit će održan polovinom novembra. D. Husika s nestrpljenjem očekuje nastavak i pojašnjava šta će biti važno u sljedećem krugu:

“Na narednom sastanku ćemo staviti naglasak na pretvaranje utvrđenih izazova u ciljeve i mjere.” Odredit ćemo odgovarajuće vrijeme za razmatranje svake od podtema kako bi smo osigurali mogućnost iscrpnijeg razmatranja. Prijedlozi tema i mjera koji budu dostavljeni prije drugog sastanka RG bit će razmatrani s ciljem prioritizacije ciljeva i odgovarajućih mjera.”