Prvi krug sastanaka tematskih radnih grupa za Republiku Srpsku zakazan je za 6. oktobar. Preko stotinu učesnika/ca je prisustvovalo sastanku, koji je obuhvatio sedam tematskih oblasti (Voda; Otpad; Biološka raznolikost i očuvanje prirode; Kvalitet zraka; Klimatske promjene i energija; Hemijska sigurnost i buka; Održivo upravljanje resursima; Upravljanje okolišem).

Kao i na sastancima radnih grupa na drugim nivoima, cilj je bio da se prodiskutuju najvažniji izazovi u svakoj od sedam tematskih oblasti okoliša. Grupa je također dio vremena posvetila razmatranju Analize stanja okoliša/životne sredine.

Biljana Macura, istraživačica u SEI-u i naučna savjetnica u projektu za izradu ESAP-a 2030+ je dala uvodne napomene i objasnila najvažnije aspekte projekta. Također je naglasila da je aktivno učešće od suštinskog značaja za ovaj projekat:

“Mišljenje domaćih aktera/ki je od suštinskog značaja za izradu strategije i akcionih planova okoliša. Aktivno učešće različitih grupa zainteresiranih strana u okviru radnih grupa u svih sedam tematskih oblasti je ključno za uspjeh čitavog projekta.”

Kratak pregled diskusije u tematskoj grupi za vodu

Dr. Selma Čengić i prof. dr. Svjetlana Lolić predvode aktivnosti u tematskoj oblasti voda. Dr. Čengić je izvršna direktorica Instituta za hidrotehniku Sarajevo, a prof. dr. Lolić je šefica Katedre za mikrobiologiju i biologiju ćelija i vanredna profesorica na Univerzitetu u Banja Luci. Prvi sastanak radne grupe za vodu su vodile zajedno. Na sastanku su učestvovali predstavnici/ce sektora civilnog društva, privrede, akademske zajednice i vlade.

Finansijska sredstva u sektoru voda

Naglašen je stalno prisutan finansijski problem, koje ne podrazumijeva samo nedostatak sredstava za izgradnju neophodne infrastrukture, kao što su postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, nego i nedostatak sredstava za njihovo održavanje.   Učesnici/ce na sastanku radne grupe su naveli primjere koji pokazuju kako ponekad izostaje kontinuirano održavanje. Ukazali su na primjer nedavno izgrađenog postrojenja za pročišćavanje u Bileći koje ne radi zato što nema dovoljno sredstava za njegovo održavanje.

Finansijska sredstva su također neophodna za transpoziciju direktiva EU, kao što je direktiva o otpadnim vodama. Prof.dr. Lolić je objasnila:

“Trebamo najprije stvoriti uslove za primjenu direktive i tek onda krenuti u proces transpozicije i provedbe. Ne trebamo prihvatati nešto što nismo u stanju ispuniti“.

Zakoni, međusektorska saradnja i drugi izazovi

Još jedan problem koji su naglasili učesnici/ce tiče se efikasne provedbe postojećih zakonskih propisa. Naglašena je nužna potreba za unapređenjem rada inspekcijskih službi. Nivo provedbe važećih odredbi i propisa, kao i potpisanih međunarodnih konvencija je nedovoljan, a u nekim slučajevima provedba u potpunosti izostaje.

U vezi sa izgradnjom postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i malih hidroelektrana, naglašen je izazov međusektorske saradnje (nadležnosti različitih ministarstava). Svi učesnici/ce su bili saglasni da je sektor voda povezan sa gotovo svim drugim sektorima, te da ciljeve na nivou zadatka i mjere treba koordinirati sa drugim tematskim grupama.

Naglašeni su pritisci kojima su izloženi vodeni ekosistemi od industrijskih otpadnih voda, komunalnih otpadnih voda, poljoprivrede, malih hidroelektrana i procjednih voda iz deponija. Ovo je tijesno povezano sa diskusijama o postojećim kanalizacionim mrežama i neadekvatnim naknadama za vodu kao i problemima sa sušama i poplavama, prostornim planiranjem i nelegalnom gradnjom objekata.

Prof.dr. Lolić je napravila rezime diskusije na sastanku upoznavši učesnike sa narednim koracima:

“U narednih 7-10 dana očekujemo da nam učesnici/ce dostave svoje preporuke i mišljenja kao i prijedloge za Analizu stanja okoliša/životne sredine u poglavlju koje obuhvata tematsku oblast voda, te da nam ukažu na neke ključne izazove koje smo možda previdjeli. Naredni sastanak radne grupe planiran je za početak novembra.”