Bosna i Hercegovina poznata je po svojim prirodnim ljepotama, gustim šumama, modrim rijekama i zelenim jezerima. Gotovo je nemoguće naći dio zemlje koji svojom ljepotom putnike ne ostavlja bez daha. Ali isto tako, Bosna i Hercegovina postaje poznata po lošem odnosu prema svom okolišu. Gradovi BiH svake godine su u vrhu crnih svjetskih lista najzagađenijih mjesta, rijeke su prepune smeća, a guste šume neselektivno i nelegalno se sijeku svakodnevno. Dodatni problem za očuvanje okoliša u državi predstavlja i složen sistem vlasti, gdje se miješaju  interesi lokalnih, entitetskih i državnih predstavnika institucija.

BiH ESAP 2030+ kao ključan element poboljšanja stanja okoliša

Kako bi se problem riješio, zatražena je pomoć od Ambasade Švedske u BiH u razvoju Strategije zaštite okoliša i Akcionog plana za cijelu BiH, za sva četiri nivoa vlasti. Pomoć su zatražili nadležni organi na nivou BiH, ali i entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te Distrikta Brčko,  što ukazuje na veličinu gorućeg problema kada je u pitanju očuvanje okoliša u zemlji.

Tako je pokrenut projekt BiH ESAP 2030+, koji će omogućiti da BiH prvi put na državnom nivou dobije strategiju zaštite okoliša, a predvodi ga Štokholmski institut za okoliš (SEI). Stoga, sa novinarom Al Jazeere razgovarao je voditelj projekta, g. Bernardas Padegimas.

Kako kaže, BiH ESAP 2030+ će biti ključno sredstvo za relevantne vlasti u BiH za poboljšanja okoliša, ali i zdravlja i dobrobiti građana zemlje. SEI je međunarodna nezavisna istraživačka organizacija, zbog čega joj se Ambasada Švedske u BiH obratila kako bi pružili tehničku podršku za razvoj ove strategije i akcijskog plana.

SEI povezuje nauku i procese donošenja odluka kako bi se razvila rješenja za održivu budućnost za sve, a njihovo područje djelovanja pokriva pitanja klime, vode i korištenje zemljišta, upravljanje, ekonomiju, te rodna pitanja i pitanja zdravlja, a angažman dionika je u središtu napora za izgradnju kapaciteta, jačanje institucija i opremanje partnera za dugoročne promjene, navodi Padegimas.

Padegimas je kazao da će konačna verzija BiH ESAP 2030+ strategije biti gotova u proljeće 2022, kada će proći kroz službene procedure usvajanja u BiH, a provedba bi trebala započeti odmah nakon usvajanja, te ističe da se neki dijelovi strategije već provode jer se neki njeni sadržaji oslanjaju na i priznaju mnoge različite postojeće planske dokumente u BiH iz različitih sektora društva.

BiH ESAP 2030+ kao put ka Evropskoj Uniji

Uz svu želju za razvojem i primjenom ovakve sveobuhvatne strategije, učesnici su svjesni da su suočeni s brojnim izazovima, prije svega administrativnom i upravljačkom složenosti u BiH, koja zahtjevan projekt čini još kompliciranijim. Ono što je dobra vijest i što g. Padegimas ističe jeste da projekt ima jasnu predanost i čvrstu podršku svih vlasti u BiH, iako je svjestan da administrativni sistem četiri nivoa nadležnosti (državna vlast BiH, entiteti FBiH i RS, te Distrikt Brčko) i dalje otežava cijeli proces izrade, usvajanja i provedbe strategije i akcijskog plana.

Ono na šta su građani BiH navikli od izabranih predstavnika vlasti jeste puno obećanja uz malo stvarnih rezultata, a to se posebno odnosi na problematiku zaštite okoliša, što je polje koje je uglavnom strano bh. političarima i što izaziva određenu dozu rezerve kada je u pitanju povjerenje u realizaciju dogovorenih strategija.

Projektni menadžer BiH ESAP 2030+ kaže da ipak u projektu vide veliki interes i predanost vlasti.

“Jedan od glavnih razloga dosadašnjeg sporog razvoja zaštite okoliša u BiH je složena struktura između nadležnosti. No, BiH ESAP je krenuo prije svega nakon zahtjeva nadležnih Ambasadi Švedske da pruži podršku u njegovim pripremama. BiH će slijediti preporuke i mjere u strategiji jer su je osmislili mnogi sudionici, gdje svi učesnici osjećaju vlasništvo nad njom. Uloga SEI-a bila je isključivo podrška i pružanje tehničke stručnosti“, kaže Padegimas.

Ono što je isto važno istaknuti, dodaje, jeste da će BiH ESAP zemlji pružiti mnoge ekološke, ekonomske i socijalne koristi, a ujedno će pružiti mapu puta za nužno lokalno i međunarodno finansiranje. Na kraju, budući da će BiH ESAP proći cijeli postupak usvajanja, dokument će postati službeni vladin dokument, kaže voditelj projekta.

Ukoliko se mjere definirane u strategiji zaštite okoliša i akcijskom planu ne provedu, to bi prije svega ugrozilo dobrobit građana BiH, kaže g. Padegimas.

“To bi potaknulo još više ljudi mlađih generacija da napuste zemlju, te bi dodatno ugrozilo djecu koja svakodnevno pate od zagađenja zraka“. Bh. vlasti, barem veliki dio njih, deklarativno se zalažu za ulazak u Evropsku uniju, a odnos prema provedbi ove strategije bi mogao imati posljedice za ulazak BiH u EU porodicu.

Proces pristupanja Evropskoj uniji je dugotrajan i vrlo složen, kaže g. Padegimas, te dodaje da je „usvajanje ESAP-a BiH moćna  demonstracija Evropskoj uniji: pokazuje opredijeljenost BiH da postane članica EU-a i također može pomoći BiH da pristupi određenim tokovima finansiranja EU-a“.

Prednosti digitalne tehnologije u doba pandemije

Osim usložnjenog sistema vlasti u BiH, dodatni problem u razvoju strategije je izazvala pandemija korona virusa, kaže Padegimas. Projekt je započeo prije izbijanja pandemije COVID-a 19 i osmišljen je za lično sudjelovanje.

“Projekt se temelji na participativnom pristupu, što znači da se svi zainteresirani mogu angažirati od samog početka. I doista, projekt je od samog početka privukao interes mnogih različitih sudionika u BiH. Da navedemo neke od tipova sudionika, imamo 97 različitih državnih institucija, 37 privatnih kompanija, 27 općina i 13 organizacija civilnog društva uključenih u proces. Oni sudjeluju kroz naše radne grupe koje se redovito sastaju“, kazao je

A organiziranje rada i učešća tolikog broja strana u vrijeme kada je zbog pandemije bilo ograničeno kretanje je bio veliki izazov.

“S jedne strane, ovaj pristup je vrlo inkluzivan i daje svima glas i priliku da iskoriste svoje znanje i razumiju svoje brige. Ipak, s druge strane, to postaje složena logistička vježba, posebno s COVID-om 19. Kada smo prešli na samo online sudjelovanje na svim sastancima, primijetili smo da je tehnička opremljenost velika prepreka nekim sudionicima, što ih je ometalo da se pridruže sastancima. Projekt se brzo adaptirao i iznajmio velike konferencijske dvorane s iznajmljenim računarima i opremom, što je tehnički omogućilo da se svi zainteresirani uključe u sastanke radnih grupa“, navodi projektni menadžer BiH ESAP-a.

Podizanje svijesti građana ključno

Međutim, svi dokumenti i sve ideje nisu dovoljne ako nema adekvatne svijesti građana da je potrebno zaštiti okoliš, što posebno ističe g. Padegimas.

“Neki kažu da ako je javnost svjesna i zahtijeva promjene, onda političari nemaju izbora nego se prilagoditi i stvoriti promjenu kakvu građani žele. Na kraju krajeva, radi se o ljudima. Radi se o zdravlju ljudi, poslovima ljudi i mogućnosti da buduće generacije uživaju u zdravoj bh. prirodi i udišu svježi zrak“.

Stoga je ljudski faktor ključan za uspjeh ESAP-a u BiH, koji je izgrađen oko mogućnosti da svi sudjeluju i zajedno stvaraju budućnost BiH, dodaje on.

Kroz sastanke radnih grupa, kroz javne konsultacije, kroz proces strateške procjene utjecaja na okoliš i postupke usvajanja, sudionici mogu izraziti svoje zabrinutosti i dati svoje znanje i doprinose, kaže g. Padegimas te dodaje da se nada se da će to izgraditi osjećaj vlasništva nad projektom među ljudima i stvoriti opredijeljenost za daljnju podršku implementaciji BiH ESAP 2030+.

Švedska je zemlja poznata po velikim naporima za očuvanje okoliša, čime se bh. vlastima pruža prilika da iz prve ruke vide kako je moguće pozitivno utjecati na svoje okruženje. Švedska politika zaštite okoliša uveliko se fokusira na klimatsku neutralnost i smanjenje emisija štetnih plinova i opasnih toksina, gdje je zakonom propisano da bi zemlja trebala do 2045. postići nultu emisiju stakleničkih plinova, te negativnu emisiju nakon toga, a te klimatske ambicije se odražavaju i u privatnom sektoru, u industrijama poput proizvodnje čelika, petrohemiji i cementarama, koje ulažu velike napore kako bi smanjile i u konačnici prestale emitirati štetne plinove.

“Klimatsku neutralnost vidimo kao priliku za ulaganja, nova radna mjesta, modernizaciju i poboljšanje životnog standarda zasnovanog na temeljima održivijeg društva“, kaže g. Padegimas te navodi da se u Švedskoj mnogo toga događa iz čega druge zemlje u Evropi mogu učiti i biti inspirirane, ali napominje također da čvrsto vjeruju da Bosna i Hercegovina može učiti i sarađivati ​​sa svojim balkanskim susjedima (posebno zemljama koje su već postale članice EU-a), koji se suočavaju sa sličnim kontekstima s kojima se suočavaju sudionici u BiH, sa sličnim tipovima ekoloških problema i sličnim kulturama.

Preuzeto sa: Al Jazeera Balkans