U Bosni i Hercegovini (BiH), kao i u ostalim zemljama Evrope i šire, su pitanja okoliša tijesno povezana sa pitanjima rodne (ne)ravnopravnosti, društvene (ne)jednakosti i siromaštva (GESEP). Ovom prilikom smo stručnjakinje u oblasti okoliša i društvene jednakosti, Belmu Jahović, stručnjakinju za pitanja GESEP-a u konsultantskoj kući Enova, i istraživačicu Claudiu Strambo iz SEI-a, zamolili da nam objasne zašto su razumijevanje i rješavanje međusobne povezanosti između izazova iz perspektive GESEP-a i održivosti strateškog planiranja u oblasti okoliša, kao što je izrada Strategije i Akcionog plana okoliša BiH koja je trenutno u toku, od ključnog značaja.

P: Na koji način su rodna ravnopravnost, društvena jednakost i smanjenje siromaštva povezani sa okolišem?

B.J.: Ove su oblasti međusobno duboko isprepletene. Društvenoekonomski faktori utječu na izloženost ljudi i njihovu osjetljivost na rizike iz okoliša, dok su grupe u nepovoljnom društvenom položaju (kao što su djeca, starije osobe, osobe sa invaliditetom i zajednice Roma) mnogo više izložene negativnim utjecajima zagađenja, klimatskih promjena i prirodnih nesreća. Pitanja GESEP-a također mogu igrati važnu ulogu kada je riječ o uzrokovanju problema u okolišu. Na primjer, domaćinstva sa nižim primanjima u BiH obično voze starija vozila. Ova vozila ispuštaju više štetnih gasova, koji su među najvažnijim zagađivačima zraka.

Pitanja GESEP-a su također relevantna u smislu mogućnosti i spremnosti ljudi da rješavaju probleme u okolišu. Na primjer, kod žena je spremnost da rade na smanjenju i reciklaži otpada više izražena nego kod muškaraca. Također treba imati na umu da rješenja za promjene u okolišu nisu društveno neutralna. Na primjer, uvođenje okolišnih taksi ili standarda energijske efikasnosti može mnogo teže pogoditi domaćinstva sa nižim prihodima nego dobrostojeća domaćinstva. Ukratko, integracija perspektive GESEP-a u kreiranje politike okoliša može pomoći u jačanju njene efikasnosti i pravičnosti, dok istovremeno doprinosi smanjenju rodne nejednakosti, društvene neravnopravnosti i siromaštva.

P: Na koji način rodna neravnopravnost, društvena nejednakost i siromaštvo doprinose problemima u oblasti okoliša u BiH?

B.J.: Postoje brojni načini na koje ovi aspekti dodatno pogoršavaju probleme u oblasti okoliša. Na primjer, u siromašnijim domaćinstvima se za kuhanje i zagrijavanje češće koriste jeftina goriva koja više zagađuju okolinu. Isto tako okolišne vrijednosti variraju u ovisnosti o rodnoj pripadnosti, starosnoj dobi i nivou obrazovanja, što znači da rodne norme i drugi društveni faktori mogu u određenoj mjeri odrediti podršku politikama okoliša. Uključivanje prizme GESEP-a u politiku okoliša pomaže u utvrđivanju ovih razlika, te tako i izradi efikasnijih i pravičnijih mjera.

P: Postoje li u BiH određene grupe društva koje bi mogle biti teže pogođene utjecajima problema u okolišu?

B.J.: U dokumentima različitih institucija kao i mnogim strateškim dokumenti u BiH je izdvojeno više grupa u nepovoljnom položaju. Ove grupe uključuju djecu, žene, mlade, starije osobe, osobe sa invaliditetom, Rome, izbjeglice i raseljene osobe. Problemi u okolišu obično teže pogađaju ove grupe. Važno je imati na umu da pojedinci/ke iz ovih grupa također imaju višestruki identitet koji se isprepliće sa svim drugim, različite karakteristike kao što su etnička pripadnost, starosna dob, spol, prihod i obrazovanje određuju izloženost osoba i njihovu osjetljivost na probleme u okolišu u BiH.

Iako fiziološki faktori mogu doprinijeti objašnjenju različitog utjecaja zagađenosti zraka ili izlaganja štetnim hemikalijama na ljude, društveni faktori su u tom smislu uglavnom mnogo značajniji. U BiH visoke stope nezaposlenosti i siromaštvo zaposlenih, diskriminacija Roma i osoba sa invaliditetom, te rasprostranjenost konzervativnih i patrijarhalnih vrijednosti utječu na izloženost i osjetljivost na probleme u okolišu.

Na primjer, mnoga romska domaćinstva nisu obuhvaćena osnovnim uslugama i izložena su zagađenju zato što češće žive u neformalnim naseljima usljed društveno ekonomske diskriminacije. U širem smislu, siromašnije stanovništvo češće živi u zagađenim područjima i ima otežan pristup adekvatnim zdravstvenim uslugama te se stoga u većoj mjeri suočavaju sa posljedicama zagađenja na zdravlje. Ovo opet može utjecati na radnu sposobnost i sposobnost učenja, što za posljedicu ima ograničene mogućnosti poboljšanja uslova života zapošljavanjem i obrazovanjem.

Razlike u izlaganju i osjetljivosti također su postale očigledne 2014. godine kada su BiH pogodile katastrofalne poplave. Utjecaj ove nesreće na egzistenciju najjače se osjetio u neformalnom poljoprivrednom  sektoru u kojem su žene najzastupljenija radna snaga. Osobe sa invaliditetom također su posebno teško pogođene, ponajprije zbog nedostatka sistema  ranog upozorenja, planova evakuacije i punktova za pomoć prilagođenih njihovim potrebama.

P: Kako politika okoliša može pomoći rješavanju pitanja GESEP-a u BiH?

C.S.: Integracija pitanja GESEP-a u kreiranje politike okoliša može pomoći u smanjenju izloženosti grupa u nepovoljnom položaju zagađenju u okolišu, štetnim tvarima i prirodnim nesrećama. Također može pomoći u jačanju sposobnosti ovih grupa da se nose sa mogućim utjecajima problema u okolišu i doprinijeti boljoj politici zdravstvene zaštite, sigurnosti i osiguravanju egzistencije. Zato je važno utvrditi način na koji različite grupe u društvu mogu biti izložene i pogođene problemima u okolišu kao i rješenja u okviru politika. Ovo se može realizirati, na primjer, prikupljanjem razvrstanih podataka kao i aktivnim slušanjem onoga što imaju reći i njihovim uključivanjem u proces kreiranja politika.

B.J.: Istovremeno, politika okoliša može doprinijeti osnaživanju grupa u nepovoljnom položaju tako što će omogućiti njihovo učešće u donošenju odluka, unaprijediti njihovo poznavanja okolišnih rizika i utjecaja na zdravlje primjenom posebno osmišljene komunikacije i kampanja jačanja svijesti. Također je važno prepoznati, jačati i dalje unapređivati specijalizirano znanje i iskustvo koje određene podgrupe stanovništva imaju o okolini. Na primjer, u BiH starije žene u ruralnom područjima mogu igrati važnu ulogu kada je riječ o održivom korištenju nedrvnih proizvoda, budući da su one tradicionalno zadužene za prikupljanje, pripremu i odabir voća za sušenje.

P: Kako se pitanja GESEP-a uzimaju u obzir u izradi strategije i akcionog plana okoliša (ESAP) BiH?

C.S.: Naši napori su usmjereni na uključivanje stručnjaka/inja za pitanja GESEP-a u izradu ESAP-a BiH 2030+ i jačanje svijesti zainteresiranih strana i stručnjaka/inja koji rade na projektu o međusobnoj povezanosti između pitanja GESEP-a i okoliša . Dakle, obratili smo se NVO i institucijama koje rade u oblasti GESEP-a i pozvali ih da učestvuju u razmatranju izazova i mogućnosti koje mogu prepoznati u pogledu okoliša, kao i radi uključivanja u aktivnosti radnih grupa, koje pružaju najvažniji doprinos izradi ESAP-a BiH 2030+. Pored toga, pripremamo brojne pisane materijale i jedan webinar s ciljem jačanja svijesti zainteresiranih strana o ovoj temi i kako bismo im dali neke ideje o tome kako se razmatranja perspektive GESEP-a mogu integrisati u ESAP BiH 2030+ u praksi.

P: Koje su prednosti integracije perspektive GESEP-a u ESAP BiH?

B.J.: Problemi u okolišu su zajednički interes svih građana/ki BiH, te bi prilikom provođenja mjera na rješavanju ovih problema institucije u BiH trebale poštovati, jačati i uzimati u obzir ljudska prava i prava osoba sa invaliditetom, djece, lokalnih zajednica i osoba u nepovoljnoj situaciji. Integracija perspektive GESEP-a u ESAP BiH pruža način za bolje razumijevanje i reagovanje u odnosu na ljude s različitim identitetom, potrebama i prioritetima, s ciljem unapređenja društvenih ciljeva uz ciljeve utvrđene u oblasti okoliša. Štaviše, integracija perspektive GESEP-a je istovremeno praktična strategija za bolje poznavanja stvarne situacije na terenu, te time i za izradu efikasnijih rješenje za probleme u okolišu.

Sagovornice

• Belma Jahović, GESEP stručnjakinja, Konzorcijum Enova d.o.o. Sarajevo i Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21
• Claudia Strambo, Naučna savjetnica, SEI

Dr. Lisa Segnestam je dala preporuke za poboljšanje odgovora.

Želite saznati više?

Izvještaj:

Projekat ESAP BiH (unesi link) uskoro će objaviti izvještaj o rodnoj ravnopravnosti, društvenoj jednakosti i siromaštvu u vezi sa okolišem, u kojem su ova pitanja dodatno pojašnjena i razrađena.

Webinar:

Također organizujemo online događaj na ovu temu koji je planiran za 5. maj u periodu 10:00-12:30 CEST. Saznajte više i prijavite se: ESAP webinar – Kroz prizmu društvene jednakosti do bolje politike okoliša.