Bosna i Hercegovina (BiH) priprema Strategiju i Akcioni plan zaštite okoliša/životne sredine za period do 2030. i dalje uz podršku Štokholmskog instituta za okoliš/životnu sredinu, Švedske ambasade u BiH i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, Sida. Projekat je pokrenut u srijedu na događaju koji je obilježen sadnjom stabla uz prisustvo Nj.E. prestolonasljednice princeze Victorije od Švedske, švedske ministrice za okoliš/životnu sredinu, Isabella Lövin i visokih zvaničnika iz BiH.

Novi Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša/životne sredine 2030+ (ESAP 2030+),  usmjereni su na:

• jačanje upravljanja u oblasti okoliša/životne sredine u BiH,
• nastavak usaglašavanje zakonskog i institucionalnog okvira sa propisima u oblasti okoliša EU – što je od suštinske važnosti za članstvo u EU i
• osiguranje putokaza za donošenje budućih mjera i investicija u sektoru okoliša/životne sredine, kao i mehanizama za njihovu realizaciju u periodu nakon 2030. godine.

Tokom trajanja projekta u periodu od dvije i po godine, SEI će raditi sa nadležnim organima na nivou BiH, te zajedno sa nadležnim organima dva entiteta koja čine BiH: Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom, te Brčko distriktom Bosne i Hercegovine. ESAP BiH 2030+ će biti pripremljen u okviru zajedničkih napora aktera, a realizacija bi trebala početi u 2022.

“Za SEI  je čast i zadovoljstvo što smo odabrani da pružimo podršku Bosni i Hercegovini u pripremi politike okoliša/životne sredine. Ovo je okosnica rada SEI-a, pružanje podrške u izradi politike koristeći naučna saznanja s ciljem postizanja održivih rezultata. Nadamo se da će Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša/životne sredine pomoći u prioritizaciji aktivnosti i mjera koje će služiti očuvanju okoliša/životne sredine u BiH. Krajnji rezultat će biti unapređenje dobrobiti građana BiH”, Måns Nilsson, izvršni direktor SEI-a.

Pored pružanja podrške u izradi ESAP-a BiH 2030+, SEI će također provesti ocjenu postojećeg stanja okoliša/životne sredine u BiH, pomoći u definisanju politike u ovoj oblasti u BiH, jačanju kapaciteta organizacija, institucija, mreža i ostalih relevantnih aktera za planiranje, realizaciju i praćenje realizacije mjera na nivou politike u oblasti okoliša/životne sredine, te identifikaciji finansijskih sredstava i ljudskih kapaciteta potrebnih za provođenje ESAP-a BiH 2030+.

Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša/životne sredine će pomoći BiH u ispunjavanju obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. godine koji je potpisala sa EU. Jedan od ciljeva Strategije je da doprinese boljem ispunjavanju drugih međunarodnih obaveza BiH u oblasti okoliša/životne sredine i održivosti, uključujući Agendu 2030 i 17 ciljeva održivog razvoja. BiH je 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU.

Prema navodima iz Pregleda stanja u oblasti okoliša/životne sredine u BiH koje provodi UN, iako je u protekloj deceniji u BiH zabilježen napredak u rješavanju problema u sektoru okoliša/životne sredine, najveći izazovi sa kojima se BiH suočava u ovoj oblasti su zagađenost zraka/vazduha, problemi sa upravljanjem otpadom i pročišćavanjem otpadnih voda, krčenje šuma, zabrinutost u pogledu uticaja proizvodnje hidroenergije na vodne resurse i biološku raznolikost i potreba za više zaštićenih područja – što su sve problemi koji će se vjerovatno rješavati u okviru ESAP-a BiH 2030+.

Finansijsku podršku aktivnostima osiguravaju Ambasada Švedske u BiH i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

Novi projekat je pokrenut u srijedu (6. novembra 2019. godine) sadnjom stabla u parku Koševo u Sarajevu. Događaju su prisustvovali Mirko Šarović, ministar vanjske/spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Siniša Milić, gradonačelnik Brčko distrikta, predstavnici Ambasade Švedske u BiH (uključujući ambasadoricu Johanna Strömquist), Isabella Lövin, ministrica za okoliš i klimu Švedske, Nj.E. prestolonasljednica princeza Victoria od Švedske, princ Daniel od Švedske i članovi tima SEI-a: Bernardas Padegimas, voditelj projekta i Biljana Macura, naučna savjetnica.