Saša Solujić iz Štokholmskog instituta za okoliš i članica tima projekta za izradu ESAP-a BiH bila je jedna od govornica na radionici o rodnim pitanjima i okolišu, koja je održana 29. marta 2022. u hotelu Europa, u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Radionica je organizirana u okviru projekta “IMPAQ – Unapređenje kvaliteta zraka i upravljanje kvalitetom zraka u BiH” .  

U izlaganju je prenijela ključne poruke iz sažetka pripremljenog u okviru izrade ESAP-a BiH “Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini: rodna ravnopravnost, društvena jednakost i siromaštvo kroz objektiv GESEP-a”. Sažetak je pripremljen za potrebe projekta koji između ostalog obuhvata i zagađenost zraka. U sažetku je na primjerima iz konteksta BiH pojašnjen način na koji su pitanja okoliša i GESEP-a međusobno povezana.  

Rodna pitanja, siromaštvo i društvena nejednakost su tijesno povezani sa ekološkim problemom zagađenosti zraka, a BiH nije izuzetak u ovom pogledu. U poređenju sa ostalim stanovništvom, siromašni ljudi su češće i u većoj mjeri izloženi visokom nivou zagađenosti zraka, dok se starije osobe i osobe sa narušenim zdravljem ili invaliditetom obično suočavaju s težim oblicima energetskog siromaštva. Domaćinstva s nižim primanjima u svojim domovima za grijanje ili kuhanje obično koriste goriva koja su veoma štetna za okoliš i voze vozila koja više zagađuju zrak. To znači da aktivno doprinose zagađenosti zraka. Ovo su samo neki od primjera kako su perspektive GESEP-a povezane sa zagađenjem zraka.  

U zaključku sažetka se navodi da je procjena distributivnog učinka ovih politika okoliša i osiguravanje mogućnosti povezanih sa ovim politikama grupama u nepovoljnom položaju također bitan korak za integraciju perspektiva GESEP-a u politiku okoliša. 

Uz to su na događaju razmatrane dodirne tačke između zagađenosti zraka i rodne ravnopravnosti, i osigurana platforma za razmjenu iskustava između organizacija civilnog društva.  Utvrđena je potreba za stabilnom podrškom ženskim OCD, uključujući uspostavljanje snažne mreže koja bi osigurala dodatne koristi za rodna pitanja i okoliš. 

Predstavljene dobre prakse odnose se na učešće žena putem udruženja građana/ki i neposrednih lokalnih inicijativa, zastupljenost žena u energetskom sektoru i sektoru saobraćaja, kao i važnost rješavanja dosljedne diskriminacije žena. Postoje različiti instrumenti za integraciju rodnih pitanja koje mnogi akteri uspješno koriste. Integracija rodnih pitanja u politike okoliša i obratan proces su ključni za potpunu realizaciju 5. cilja održivog razvoja, posebno na lokalnom nivou.