Bosna i Hercegovina razvija svoju Strategiju i Akcioni plan zaštite okoliša (BiH ESAP 2030+ projekat), sa ciljem unapređenja okoliša i pružanja pomoći napretku BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Održivo upravljanje prirodnim resursima jedno je od sedam tematskih područja projekta BiH ESAP 2030+. Riječ je o širokom tematskom području koje pokriva nekoliko važnih sektora. Tim povodom, razgovarali smo sa prof.dr. Mihajlom Markovićem, stručnjakom za tematsku oblast održivo upravljanje prirodnim resursima u sklopu projekta BiH ESAP 2030+.

Šta zapravo znači održivo upravljanje resursima i sa kakvim se izazovima suočava ovo tematsko područje?

Održivo upravljanje prirodnim resursima je tematsko područje projekta BiH ESAP 2030+ koje se bavi izazovima vezanim za naše važne i neobnovljive prirodne resurse, kao što su zemljište, šume, ostali ili nedrvni šumski proizvodi, lovna divljač, riblji fond i mineralni resursi.

Održivo upravljanje prirodnim resursima podrazumijeva upravljanje resursima na način da se njihovi izvori ne degradiraju i ne iscrpe, te da tako i naše buduće generacije mogu  imati koristi od tih resursa.

Zašto je važno upravljati prirodnim resursima na održiv način?

Održivo upravljanje prirodnim resursima je neophodno, jer pomaže razumnoj upotrebi ovih neobnovljivih resursa, bez njihove pretjerane upotrebe i degradacije. Ukoliko se neobnovljivi resursi koriste na neodrživ način, oni će u konačnici nestati – npr. šume, fosilna goriva poput uglja, visokokvalitetno zemljište.

Kada je riječ o ponovnoj upotrebi i recikliranju, ponovnu upotrebu je bolje prakticirati, jer za recikliranje materijala potrebna je i energija i novac. Štoviše, samo se nekoliko materijala može reciklirati. Ponovna upotreba je bolja praksa, jer uvijek iznova potiče stvari, a također je i prihvatljiva za okoliš.

Kako prelazak na održivo upravljanje resursima utjče na one ljude koji rade u industrijama povezanim sa prirodnim resursima, poput poljoprivrede, rudarstva, turizma, ribarstva i šumarstva?

Prelazak na održivo upravljanje prirodnim resursima, a time i održivo upravljanje zaštitom okoliša, doprinosi smanjenju siromaštva i ekonomskom razvoju zemalja u razvoju. Efikasnijim kreiranjem politika i investicija, usmjerenih na održivo upravljanje prirodnim resursima, može se značajno podržati ekonomski razvoj, smanjiti siromaštvo, te stvoriti nova radna mjesta. Također, dugoročno se doprinosi privrednim aktivnostima, kao što su: poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, lovstvo, turizam i dr.

Prema vladinim izvještajima, šume obuhvataju oko 50% ukupne kopnene površine Bosne i Hercegovine, što je čini jednom od zemalja sa najvećim šumskim pokrivačem u Evropi. Zašto su naše šume važne?

Šume obezbjeđuju posao za veliki broj ljudi, ali i udomljavaju preko 80% cjelokupnog kopnenog biodiverziteta. Također, vitalan su prirodni resurs za naše zdravlje, jer u šumama rastu ljekovite biljke važne za farmaceutsku industriju. Dodatno, šume proizvode kisik, apsorbuju padavine, smanjuju mogućnost poplava i važne su za izvore pitke vode za stanovništvo. Šumsko drveće rashlađuje zrak i time smanjuje globalno zagrijavanje i negativne efekte klimatskih promjena. Nerijetko šume imaju zaštitnu ulogu u zaštiti stanovništva od bolesti. Kako rastu na zemljištu čine ga plodnijim, pročišćavaju zemljište, zrak i vodu i na taj način omogućavaju opstanak i opštu dobrobit čovječanstva. Šume imaju važnu ulogu i u upravljanju vodenim ciklusom. One su presudne za opskrbu čistom i obilnom vodom u slivu. Zdrave šume filtriraju vodu, smanjuju eroziju, regulišu padavine, pune podzemne vode i sprečavaju nepovoljne utjecaje suše i poplava.

Šta je najveća prijetnja šumama u Bosni i Hercegovini?

Ranjivost šuma i šumskog zemljišta u BiH rezultat je različitih pritisaka kao što su: šumski požari, biljne bolesti i štetnici, neplanirana i ilegalna sječa, eksploatacija mineralnih sirovina, hidroakumulacija, klizišta i zagađenje minama. Opasnost od požara znatno se povećala u posljednjih nekoliko desetljeća zbog porasta prosječnih i ekstremnih temperatura zraka, posebno u planinskim područjima BiH. Ako, primjerice, pogledamo teritorij Federacije BiH, šteta koju su prouzrokovali šumski požari bila je ekstremna u posljednjih pet godina. Procjenjuje se da je oštećeno više od 1.700 hektara šume.

Klima Bosne i Hercegovine promijenila se tokom proteklih 100 godina, a računarski modeli za zemlju predviđaju nove promjene koje dolaze. Kreatori/ke politike, upravitelji/ce zemljišta, građani/ke i naučnici/ce moraju se boriti s tim što ova promjena znači za budućnost regije i njezinih šuma. Šumarska zajednica treba procijeniti dugoročne učinke klimatskih promjena na šume i odrediti šta bi zajednica mogla učiniti sada i u budućnosti kako bi odgovorila na ovu prijetnju. Šume uklanjaju i skladište ugljik iz atmosfere, što predstavlja isplativo rješenje za ublažavanje klimatskih promjena. Gubitak ili degradacija šuma ugrožava njihovu sposobnost uklanjanja emisija. Sposobnost šuma da apsorbuju ugljik iz atmosfere može se ugroziti pretvaranjem u poljoprivredno zemljište, proizvodnjom robe, urbanizacijom, bolestima i požarima koji uzrokuju gubitak šuma. Kada drvo izgori ili propadne, uskladišteni ugljenik otpušta se u atmosferu što dodatno pogoršava klimatske promjene.

S obzirom na važnost šuma za našu planetu Zemlju, održivo upravljanje je neophodno kako bi se osiguralo da zahtjevi društva ne ugrožavaju ovaj prirodni resurs. Održivo upravljanje šumama nudi holistički pristup kako bi se osiguralo da šumske aktivnosti donose socijalne, ekološke i ekonomske koristi, uravnotežuju konkurentske potrebe, te održavaju i poboljšavaju funkcije šuma sada i u budućnosti. Prirodni održivi ekosistemi pružaju biološku osnovu biološke raznolikosti šuma, njezine funkcije i cikluse rasta.

Kako BiH ESAP 2030+ može unaprijediti upravljanje prirodnim resursima u BiH i učiniti ga održivijim?

BiH ESAP 2030+ će kao glavni rezultat ponuditi Strategiju zaštite okoliša, na svim nivoima vlasti u BiH, zajedno sa Akcionim planom, u kojem će biti navedeni strateški i tematski ciljevi i mjere. Ovo će doprinijeti kreiranju i implementaciji politika koje će imati utjecaj kako na zajednicu, tako i pojedinca. Također, pomoći će u prelasku na održivo upravljanje resursima u BiH do 2030. godine.

Čitaoci se vjerovatno pitaju kako obični građani/ke mogu zaštititi šume. Da li imate neki savjet?

Mnogo je aktivnosti kojima građani/ke u BiH mogu doprinijeti zaštiti šuma, počev od izbjegavanja prekomjerne sječe šuma, pa do prijave osoba, koje nanose štetu šumama, nadležnim organima i institucijama. Također, šume možemo zaštititi izbjegavanjem bacanja smeća i raznog otpada, te pošumljavanjem goleti i drugih prostora u zajednici.

Više o projektu BiH ESAP 2030+

Primarni cilj projekta BiH ESAP 2030+ je podržati vlasti Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) u razvoju strategija zaštite okoliša. ESAP dokument sadržavat će strategije zaštite okoliša i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoročno, projekt će poboljšati okoliš u BiH i podržati BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Sadržaj ESAP-a BiH odnosit će se na sljedećih sedam EU područja pravne stečevine okoliša: voda; otpad; biološka raznolikost i očuvanje prirode; kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija; hemijska bezbjednost i buka; upravljanje resursima i upravljanje životnom sredinom.

Projekt ESAP BiH provodi Štokholmski institut za okoliš (SEI) uz podršku Ambasade Švedske u BiH.

Intervju je inicijalno objavljen 22. aprila 2021. godine na portalu Nezavisne.com.