Bosna i Hercegovina ima značajne razvojne potrebe, uključujući sektor okoliša, i trebat će vanjsku potporu za projekte zaštite okoliša, klime i održivosti kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma za 2030. i 2050. godinu. Isto tako, ukoliko BiH želi postati članica Evropske unije, morat će ispuniti okolišne standarde.

Istraživačka literatura o (učincima) tokova međunarodnog javnog finansiranja u BiH je oskudna, kao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, što ukazuje na nedostatak naučnog pregleda i neovisnih procjena učinaka međunarodnog finansiranja, što otežava buduće učenje.

Bloomberg Adria donosi analizu Štokholmskog instituta za okoliš (SEI), prvu koja pruža sveobuhvatno kvantitativno mapiranje i analizu zelenog kapitala (finansije za klimatske promjene, upravljanje otpadom, zaštitu okoliša…) BiH u razdoblju nakon Pariškog sporazuma, uključujući analizu glavnih strategija Razvojnih partnerskih institucija (DPI) za BiH.

“Zelena agenda EU osigurat će 9 milijardi eura direktnih bespovratnih sredstava i potencijalno mobilizirati 20 milijardi eura privatnih ulaganja u razdoblju 2024.-2030.”, priopćeno je iz EU. “Trenutno nema dostupnih detalja o tome koji će iznos sredstava dobiti svaka država Zapadnog Balkana. Ključni prioritet EU je prihvatanje potpune tranzicije na cirkularnu ekonomiju u zemljama Zapadnog Balkana.”

Bloomberg Adria je ranije pisala da Bosna i Hercegovina kasni za razvijenim zemljama u procesima tranzicije, pa tako i ovom slučaju. Naša zemlja se suočava s ozbiljnim stepenom zagađenja, dok je iskorištenost otpada kroz reciklažu na veoma niskoj razini.

Prelazak na model cirkularne ekonomije imat će višestruke pozitivne efekte na rješavanje problema otpada, kreiranje vrijednosti na osnovu recikliranja otpadnih materijala, ali i na inoviranje proizvodnih procesa, uvođenje novih tehnologija, smanjenje troškova sirovina u finalnim proizvodima, otvaranje novih radnih mjesta.

Analiza je pokazala da je područje politike za vodu dobilo nešto više od 50 posto svih sredstava. Kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija, otpad i područja politike upravljanja okolišem dobili su gotovo sva preostala sredstva. Ostatak, manje od 1 posto, je otišao na politike bioraznolikosti, hemijske sigurnosti i buke u okolišu te upravljanja resursima, što je porazno, smatraju autori publikacije.

“BiH bi mogla imati koristi od diverzifikacije finansiranja okoliša, kako iz perspektive finansijera tako i iz perspektive primatelja”, saopšteno je.

Autori analize Amar Čausević, Sanjin Avdić, Bernardas Padegimas i Biljana Macura smatraju da bi dodatno znanje o ovoj temi povećalo odgovornost i vlasništvo te razvilo i približilo druge sektore kao što su akademska zajednica, civilno društvo i privatni sektor.

“Poboljšanje energetske efikasnosti zgrada, smanjenje onečišćenja zraka, uspostava funkcionalne cirkularne ekonomije, dekarbonizacija saobraćajnog sektora i jačanje cjelokupnog upravljanja okolišem nije lak zadatak. To je tehnički zahtjevan poduhvat za koji su nužni kvalifikovane osobe i mnogo novca”, rekli su autori te dodali da se ostale zemlje u razvoju suočavaju s istim problemima kako u regiji tako i širom svijeta.

BiH većinu sredstava dobija u obliku bespovratnih sredstava, ali značajan iznos čine zajmovi. Malo više od polovice primljenih sredstava u razdoblju od 2015. do 2020. bila su standardna beskamatna bespovratna sredstva. Autori smatraju da zajmovi nisu pohvalni te da bi BiH trebala dobiti više grantova za svoju tranziciju.

“Analiza stoga implicira da se BiH može zalagati za pravedniju raspodjelu finansiranja na temelju svog malog doprinosa globalnim emisijama stakleničkih plinova. Štoviše, iako su podaci o finansiranju sveobuhvatni, budućim bi analizama tokova finansiranja koristilo još potpunije i ujednačenije izvještavanje”, saopštili su.

Poboljšanje održivosti proizvodnje, upotrebe i recikliranja različitih sirovina bit će u središtu primanja finansijskih sredstava za poticanje razvoja cirkularne ekonomije.

Sa linearnim ekonomijama otpad je neizbježna činjenica. U razvijenim ekonomija, cirkularnim ekonomijama, sve se veće količine otpada recikliraju i tako sve manje otpada šalje na deponije, odnosno otpad je važan resurs u tim zemljama.

Bosna i Hercegovina bilježi porast izvoza neopasnog otpada u 2021. godini. Upravljanje otpadom je skup i složen proces, kao što su i pripremni radovi, no potencijalni prihodi i nova radna mjesta vrijedni su tranzicije.

“Zelena agenda daje zemlji inovativnu platformu pomoću koje kreatori politika i ulagači iz privatnog sektora mogu bolje koordinirati svoje akcije i povećati iznos privatnih ulaganja”, navodi se u analizi. “Nadalje, potrebno je snažnije djelovati na nadležna tijela u BiH da mobiliziraju domaće finansije okoliša.”

Dodali su da bi zelene obveznice mogle igrati ulogu u pomaganju ulaganja potrebnog za postizanje prelaska na održivost. Očekuje se da će Evropski zeleni plan, putem Zelene agende, potaknuti razne reforme u BiH koje indirektno mogu pomoći zemlji da razvije domaće mehanizme za privlačenje više zelenog kapitala. Analiza je urađena u sklopu BiH ESAP 2030+ pograma koji provodi SEI i koji finansira Ambasada Švedske u BiH.

“BiH ESAP 2030+ je jako bitan dokument jer će prvi put u historiji BiH postojati sveobuhvatan i detaljan plan koji će definisati troškove svake mjere i predložiti tipove finansiranja okoliša”, zaključili su autori. “Stoga će vlasti u različitim jurisdikcijama i DPI-ji imati dobro strukturiranu osnovu kako bi usmjerili put ka lakšoj saradnji i efikasnijoj mobilizaciji sredstava.”

Članak je inicijalno objavljen na portalu Bloomberg Adria 16. avgusta 2022.