Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić, učestvovala je na trećem sastanku Upravnog odbora BiH ESAP 2030+, projekta koji ima za cilj izradu Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša za Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine i Brčko distrikt, te u konačnici za Bosnu i Hercegovinu. Sastanak je okupio predstavnike Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade Brčko distrikta BiH – Odjeljenje  za prostorno planiranje i imovinsko-pravne odnose, te Švedske ambasade u BiH i Delegacije Evropske unije u BiH.

BiH ESAP 2030+ će ojačati okvir za donošenje politika iz oblasti okoliša u skladu sa načelima održivog razvoja. Njegovo usvajanje, koje je planirano u 2022., smatrat će se važnim korakom za BiH u usklađivanju propisa i procedura sa pravnom stečevinom EU, te time i napretkom na putu za članstvo u EU.

Projekat će ponuditi na raspolaganje strategije i akcione planove za četiri nivoa vlasti Bosne i Hercegovine sa ambicioznim strateškim i tematskim ciljevima, jasno definisanim, dogovorenim i usvojenim mjerama za narednih 10 godina, zasnovanim na principima cirkularne ekonomije i dekarbonizacije, što će da doprinese postizanju ciljeva Evropskog zelenog plana (EU Green Deal) za Zapadni Balkan.

“Radi se o veoma kompleksnom i sveobuhvatnom dokumentu o čemu govori činjenica da će obuhvatiti sedam EU oblasti politike okoliša i to voda, otpad, biološka raznolikost i očuvanje prirode, kvaliteta zraka, klimatske promjene i energetika, hemijska bezbjednost i buka, upravljanje resursima i upravljanje okolišem. Neophodno je da se u javnosti stvori razumijevanje da je sektor zaštite okoliša izvanredan razvojni resurs i da može da doprinese ekonomskom razvoju, ali i svijest da će pitanja ekologije biti sve češće preduslov za pronalazak sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu i od međunarodnih donatora”, rekla je Srebrenka Golić, ministarica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Voditelj projekta, Bernardas Padegimas, ispred Štokholmskog instituta za okoliš kojem je povjerena priprema BiH ESAP 2030+, predstavio je napredak na projektu, te ostvarene rezultate u posljednjih godinu i pol. Do sada su održana četiri ciklusa sastanaka radnih grupa na kojima su identifikovani ključni izazovi i precizirani operativni ciljevi za svih sedam ESAP oblasti. Potvrđeno je polazno stanje i definisani operativni ciljevi, te su predložene mjere i odgovorne institucije za svaki od definisanih operativnih ciljeva u ESAP akcionom planu. U narednom periodu će se izvršiti finansijska evaluacija mjera, te će se pristupiti prioritizaciji ciljeva i mjera za svaki nivo vlasti.

Torgny Svenungsson, direktor Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju u BiH i Gilles Rebattet, šef Odjeljenja za ekonomski razvoj, infrastrukturu i prirodne resurse pri Delegaciji Evropske unije u BiH,  istaknuli su kako BiH ESAP 2030+ treba ponuditi pragmatično rješenje za efikasno upravljanje pitanjima okoliša u BiH, a kako bi BiH bila u prilici ispuniti međunarodne obaveze i napredovati na putu EU integracija. Za poboljšanje koordinacije Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predložena je izrada Instrukcije koja će definisati smjernice za aktivnosti koordinacije između ovog ministarstva, entiteta Republike Srpske i Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, te je u razmatranje uzeto osnivanje dvije agencije za okoliš, kako bi se unaprijedio sistem praćenja i izvještavanja u oblasti zaštite okoliša. Jednoglasno je podržan prijedlog jačanja kapaciteta unutar resora za okoliš neophodnih za implementaciju, praćenje i izvještavanje ESAP mjera.

U izradi BiH ESAP 2030+ primijenjuje se participativni pristup, što znači da su u proces uključene sve relevantne institucije, šira javnost, privatni sektor i organizacije civilnog društva, kao i relevantni stručnjaci iz oblasti okoliša. Osim implementacije aktivnosti koje čine osnovu projekta, paralelan je rad na aktivnostima integrisanja pitanja spolne i društvene jednakosti, te siromaštva (GESEP) u strategije i akcione planove zaštite okoliša. Procjena utjecaja na okoliš za sve četiri strategije i akcione planove se, također, vrši paralelno sa izradom ovih strateških dokumenata i biće dostupna široj javnosti na uvid.