U proljeće ove godine su počele pripreme za izradu strategije zaštite okoliša/životne sredine Bosne i Hercegovine. Iskoristili smo priliku da razgovaramo sa Bernardasom Padegimasom, voditeljem projekta za izradu ESAP-a BiH 2030+ kako bismo se bolje upoznali sa samim projektom kao i procesima koje obuhvata.

Pitanje: Realizacija projekta ESAP BiH 2030+ u Bosni i Hercegovini je u toku.  Možete li nam reći koje su aktivnosti na realizaciji projekta planirane u predstojećem periodu?

B.P.: Prva aktivnost u pripremi strategija i akcionih planova je ocjena trenutne situacije i ova aktivnost će za rezultati imati nekoliko analiza stanja. Ova aktivnost se odvija upravo sada. Nakon provođenja ove aktivnosti, počinje proces izrade same Strategije i akcionih planova koji će se odvijati uz participativni pristup. To znači da ćemo imati sedam tematskih radnih grupa koje će biti uspostavljene na svim nivoima vlasti u kojima će biti zastupljeni svi relevantni stručni krugovi. Tako će članovi ovih grupa biti predstavnici nadležnih organa, akademske zajednice, nevladinog sektora, međunarodnih organizacija i privatnog sektora. Ove radne grupe će održati otprilike šest sastanaka u cilju pregleda relevantne dokumentacije, razmatranja konkretnih pitanja i osiguranja relevantnog stručnog iskustva i znanja za svaku grupu kao i projekat u cjelini. Pored toga, na nivou svih nivoa vlasti u Projektu je uspostavljena grupa za politiku (čiji su članovi različiti ministri) koja će pregledati nacrte dokumenata koje pripreme radne grupe i davati smjernice i mišljenja i preporuke.

U okviru projekta ćemo, također, nastojati postići bolje razumijevanje povezanosti između tematskih radnih grupa i rodne pripadnosti, jednakosti, siromaštva i održivosti u Bosni i Hercegovini (eng. Gender Equality, Social Equity and Poverty Analysis – GESEP) kako bismo osigurali da se projektne aktivnosti odvijaju uz puno poštovanje i uključenost svih osoba, i što je važnije da će konačni rezultat (Srategija i Akcioni plan okoliša/životne sredine BiH) podržati nastavak integracije aspekata GESEP-a u okviru budućih procesa realizacije.

Pored toga, u skladu sa relevantnim zakonima dva entiteta i Brčko distrikta BiH, priprema Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša/životne sredine podliježe provođenju strateške procjene uticaja na okoliš/životnu sredinu. Shodno tome će SEI pokrenuti i podržati ovaj proces paralelno sa izradom ESAP-a BiH 2030+. Najvažniji cilj strateške procjene je da se već u najranijoj fazi pripreme osigura uključivanje  svih okolinskih, društveno-ekonomskih aspekata i aspekta održivosti u predloženu strategiju i akcioni plan okoliša/životne sredine.

Bernardas Padegimas, menadžer projekta, razgovara o projektu s članovima Upravnog odbora, na njihovom prvom sastanku, 3. marta 2020. u Sarajevu.

Pitanje: Na koji način će građanima BiH biti omogućeno da učestvuju u procesu?

B.P.: Na raspolaganju će biti različite interaktivne mogućnosti koje će pripadnici šire javnosti moći iskoristiti da izvrše uvid, učestvuju u izradi nacrta, daju svoje preporuke i mišljenja, izraze zabrinutost i daju prijedloge. Ove mogućnosti će biti otvorene u procesu javnih konsultacija (prvi nacrt dokumenata ESAP-a i konačni nacrt ESAP-a) na svim nivoima. Pored toga ćemo u toku projekta u tri navrata organizovati “e-konsultacije” putem službene internet stranice.

Pitanje: Zašto je projekat ESAP BiH 2030+ važan za BiH, FBiH, RS i BD?

B.P.: ESAP BiH 2030+ je jedinstven i veoma važan projekat ne samo za sve ove nivoe vlasti nego i cijelu zemlju. Ovo je prvi put da se istovremeno priprema strategija zaštite okoliša/životne sredine za cijelu državu.

Ovaj projekat i partneri projekta za cilj imaju pripremu sveobuhvatnog putokaza za narednih 10 godina u kojem će biti prikazano kako vlasti u Bosni i Hercegovini mogu postići održivost u oblasti zaštite okoliša/životne sredine i unaprijediti zdravlje i dobrobit sadašnjih i budućih generacija u cijeloj državi. Pored toga, u ESAP-u BiH 2030+ će biti utvrđen način potrebnog usaglašavanja između nivoa BiH, oba entiteta i Brčko distrikta u institucionalnom, pravnom i u smislu kapaciteta u narednih 10 godina, što će svakako Bosni i Hercegovini pomoći u nastojanjima da postane članica EU.

Isto tako će u trenutnoj situaciji izazvanoj virusom COVID-19 ESAP BiH 2030+ biti suštinski važan i praktičan instrument za ekonomski, društveni oporavak i oporavak u oblasti okoliša/životne sredine.

Pitanje: Šta su najveći izazovi BiH u oblasti okoliša/životne sredine?

B.P.: Rekao bih da se ne može izdvojiti jedan najveći problem u ovoj oblasti, kao na primjer zagađenost zraka ili pročišćavanje otpadne vode. Više se radi o problemima koji proizilaze iz složene i rascjepkane strukture upravljanja i rukovođenja u oblasti okoliša/životne sredine u Bosni i Hercegovini, što je posljedica postojanja četiri nivoa vlasti, ne računajući kantonalni nivo u FBiH sa još deset struktura vlasti. Imate nivo BiH, Brčko distrikt i dva entiteta sa različitim nivoima uprave, različitim zakonima i propisima pri čemu nema saradnje po horizontalnom i vertikalnom pravcu. Namjera je da Projektom ESAP BiH 2030+ obuhvatimo sve ove probleme i osmislimo konkretne mjere za unapređenje.

Pitanje: Kada se očekuje završetak Projekta i šta su očekivani rezultati?

B.P.: Planirano je da se Projekat završi u aprilu 2022. godine, a cilj nam je da do tog trenutka pripremimo ESAP BiH 2030+ (koji se sastoji od ESAP-a FBiH, ESAP-a RS i ESAP-a BD). Pored toga, očekujemo da će postupak donošenja ESAP-a i svih njegovih dijelova na svim nivoima do tada biti završen ili barem u toku.