Kako bismo zaštitili ljudsko zdravlje, moramo osigurati sigurnu upotrebu hemikalija. BiH ESAP 2030+, projekat koji ima za cilj razviti Strategiju zaštite okoliša i Akcioni plan za Bosnu i Hercegovinu, hemijsku sigurnost smatra jednim od prioriteta. Razgovarali smo sa stručnjacima za hemijsku sigurnost, magistricom Melinom Džajić Valjevac i prof.dr Borislavom Malinovićem, te ih zamolili da daju pregled trenutnog stanja hemijske sigurnosti u Bosni i Hercegovini i objasne kako se ta pitanja odnose na naš svakodnevni život.

Da li se hemikalijama u BiH trenutno upravlja dobro i kako će nova Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša poboljšati upravljanje hemikalijama? Poznato je da različiti nivoi vlasti imaju različite pristupe ovoj tematici, no kako će BiH ESAP 2030+ harmonizovati njihov dalji rad?

Upravljanja hemikalijama u oblasti zaštite okoliša je u nadležnosti entiteta, odnosno Brčko distrikta BiH, a samim tim je i situacija u različitim dijelovima BiH različita. Tako npr., u Republici Srpskoj već od 2009. godine je uspostavljena i nalazi se u primjeni zakonska regulativa koja reguliše ovu oblast. U Federaciji BiH prvi Zakon o hemikalijama je na snazi od oktobra 2020. godine, a trenutno je u fazi izrada Zakona o biocidima i svih neophodnih podzakonskih akata. U Brčko distriktu BiH još uvijek nije došlo do usvajanja pomenutih zakona. Kao što vidite, situacija na nivou BiH je različita i uzrokuje brojne poteškoće u upravljanju hemikalijama na tržištu BiH.

Upravo izradom Strategije i Akcionog plana naš osnovni cilj je izvršiti usklađivanje propisa nadležnih institucija iz oblasti hemijske sigurnosti koje su u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta BiH. Sa druge strane, cilj Strategije i Akcionog plana jeste da BiH pristupi ratifikaciji preostalih međunarodnih konvencija i obaveza iz oblasti hemijske sigurnosti, kao što je Minamata konvencija o živi ili Kigali amandman Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Strategija i Akcion plan će uzeti u obzir i redovno ispunjavanje prethodno preuzetih obaveza iz potpisanih konvencija i međunarodnih ugovora.

Hemikalije – opasnost po ljudski život

Kakve rizike nosi neadekvatno upravljanje hemikalijama?

Rizici mogu biti različiti zavisno od vrste hemikalije, počev od akutnih trovanja do hroničnih zdravstvenih tegoba. U novije vrijeme sve je veća zabrinutost naučne javnosti za izloženosti stanovništva perzistentnim organskim zagađivačima, koje dugotrajnim unošenjem u veoma malim koncentracijama mogu uzrokovati teške posljedice na nervni sistem, uzrokujući loše pamćenje, teškoće u koordinaciji, smanjenu vidnu sposobnost, kvalitet refleksa i motoričke vještine.

Pravilnim upravljanjem hemikalijama, među kojima su i opasne hemikalije, postižemo kontrolisano praćenje njihovog životnog ciklusa, od proizvodnje, skladištenja, transporta do krajnje upotrebe na način koji neće imati štetan utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš. To podrazumijeva pristup i korištenje najboljih dostupnih naučnih podataka o procjeni opasnosti i pravo javnosti na dostupnost potrebnih informacija o svojstvima hemikalija ili njihovih spojeva. Također, podrazumijeva i ograničenja korišćenja supstanci za koje je utvrđen neprihvatljiv rizik.

Kada i gdje su građani u svakodnevnom životu najčešće izloženi (opasnim) hemikalijama?

Prema jedinstvenoj bazi podataka Chemical Abstract Service (CAS), koji je dio Američkog hemijskog društva, trenutno postoji više od 189 miliona organskih i anorganskih tvari, uključujući legure, koordinacijske spojeve, minerale, smjese, polimere i soli objavljene u publikacijama od početka 1800-ih. Pored hemikalija koje koristimo u industriji i poljoprivredi, ljudi su svakodnevno izloženi raznim opasnim hemikalijama koje koriste u domaćinstvu, a kojima mogu biti izložene ranjive grupe društva kao što su djeca i trudnice. Svi proizvodi, a među njima i proizvodi opšte upotrebe, koji ne sadrže odgovarajuće oznake opasnosti i uputstva o zbrinjavanju, predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš.

U svakodnevnim aktivnostima smo u kontaktu sa sredstvima za ličnu higijenu, čišćenje i dezinfekciju, raznim predmetima od polimernih ili tekstilnih materijala koji mogu sadržavati neke od opasnih hemikalija, kao što su perzistentni organski polutanti, teški metali među kojima kadmijum, olovo ili živu, supstance koje mogu narušavati endokrini sistem čovjeka i sl.

Osiguravanje sigurne proizvodnje i upotrebe

Da li je jedan od ciljeva projekta BiH ESAP 2030+ riješiti pitanje postojanja nekoliko žarišta stare nesigurne hemijske industrije u BiH?

U BiH postoje mnoge lokacije na kojima je utvrđeno postojanje većih količina opasnih hemikalija, a koje su često zaostatak starih industrijskih postrojenja. Cilj Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša jeste da se izvrši i inventarizacija ovih lokacija sa jasnim i preciznim planom zbrinjavanja. Tu se prvenstveno misli na područja sa zaostalim perzistentnim organskim polutantima kao što je PCB, područja kontaminirana azbestom ili drugim opasnim hemikalijama, odnosno otpadom.

Kako možemo osigurati sigurnu upotrebu hemijskih proizvoda? O čemu moramo razmišljati iz perspektive proizvođača i iz perspektive građana?

Budući da su neke hemikalije ili njihovi spojevi označene kao opasne, moramo osigurati da ne predstavljaju rizik po ljude i okoliš pridržavajući se svih relevantnih propisa i zahtjeva iz domena hemijske sigurnosti. U tom smislu, podaci o svojstvima i opasnostima hemikalija moraju biti dostupni i razumljivi građanima, kao i svima u lancu snabdijevanja, počev od proizvođača koji moraju imati sigurno radno okruženje.

Također je potrebno kontinuirano raditi na kampanjama kojima će se povećati znanje korisnika hemikalija i hemijskih proizvoda o rizicima koji ti proizvodi mogu predstavljati za njih i njihove porodice.

Više o projektu BiH ESAP 2030+

Primarni cilj projekta BiH ESAP2030+  je podržati vlasti Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) u razvoju ESAP-a. BiH ESAP dokument sadržavat će strategije zaštite okoliša i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoročno, projekat će poboljšati okoliš u BiH i podržati BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Sadržaj ESAP-a odnosit će se na sljedećih sedam EU područja pravne stečevine okoliša: voda; otpad; biološka raznolikost i očuvanje prirode; kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija; hemijska sigurnost i buka; upravljanje resursima i upravljanje okolišem.

Projekat BiH ESAP 2030+ provodi Stokholmski institut za okoliš (SEI) uz podršku Ambasade Švedske u BiH.

Intervju je inicijalno objavljen 14. oktobra 2021. godine na portalu Avaz.ba.