Dana 10. juna se na online skupu okupilo više od stotinu osoba iz različitih segmenata života i različitih zvanja kako bi slušali i raspravljali o sadašnjem i budućem postepenom prestanku korištenja uglja u Bosni i Hercegovini (BiH). Na webinaru je ponuđeno nekoliko kratkih prezentacija stručnjaka iz Štokholmskog instituta za okoliš, Evropske banke, Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, Instrata i EPBiH u kojima je bilo riječi o predstojećim izazovima i mogućnostima za rudarska područja u BiH. Damir Miljević, član Upravljačkog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju RESET otvorio je diskusiju na webinaru sa nekoliko surovih činjenica, naime u BiH se godišnje proizvodi oko 13,6 miliona tona uglja, a udio uglja u ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije iznosi oko 60-72%. Pored toga je više od 50% proizvodnje toplotne energije zasnovano na uglju. Međutim, proizvodnja uglja i električne energije iz uglja je neefikasna, neprofitabilna i donosi gubitke elektroprivredama. Prema navodima g. Miljevića, “Postepeni prestanak korištenja uglja i energetska tranzicija nije samo obaveza Bosne i Hercegovine prema Pariškom klimatskom sporazumu, Ugovoru o Energetskoj zajednici i Deklaraciji iz Sofije, nego je ekonomski jedina razumna odluka.”
Claudia Strambo, saradnica na istraživanju iz Štokholmskog instituta za okoliš, nadovezala se na ovakav način razmišljanja, kazavši da će tranzicija koja podrazumijeva prestanak korištenja uglja imati značajne implikacije za radnike i zajednice čija egzistencija trenutno zavisi od eksploatacije uglja. Stoga je važno da se ova promjena usmjerava na pravedan način, da se pronađe način da se ublaže poteškoće koje podrazumijeva tranzicija, i osigura da se mogućnosti koje će ona ponuditi ravnomjerno rasporede u cijelom društvu. Gđica Strambo je u svojoj prezentaciji predstavila koncept pravedne tranzicije i sedam principa kojim će se rukovoditi izrada plana i struktura samog procesa tranzicije i mjera koje su potrebne. Tranziciju treba provesti uz široko učešće zainteresiranih strana i na inkluzivan i konstruktivan način. Kako bi se osigurala podrška pravednoj tranzicije za pogođene radnike i zajednice na kratkoročnom i dugoročnom planu, bit će potrebna i eksterna podrška, od lokalnih vlasti do međunarodnih agencija. Neki od primjera koji možemo navesti su važnost osiguranja mogućnosti prekvalifikacije za radnike, jačanja mreža sigurnosti, pomoć u traženju posla, psihološko savjetovanje i savjetovanje u finansijskom planiranju. Predstavnici Evropske komisije, Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj predstavili su nekoliko inicijativa i primjera saradnje kao što su pristup Svjetske banke Pravedna tranzicija u rudarskim područjima, Inicijativa EU za rudarska područja u tranziciji u zemljama Zapadnog Balkana i Ukrajini, Inicijativa pravedne tranzicije EBRD-a , koje će imati važnu ulogu u pružanju podrške procesima pravedne tranzicije. Prilikom planiranja podrške, odabrani pristup treba biti prilagođen jedinstvenim izazovima i mogućnostima sa kojima se suočava svako pojedino rudarsko područje, kako je naglasila dr. Rachel Perks, glavna stručnjakinja u oblasti rudarstva iz Svjetske banke.
Snimak webinara ‘Imperativ prestanka korištenja uglja u BiH” možete pronaći OVDJE.
Prezentacije su dostupne OVDJE.
